Iako se tropske prašume i dalje smanjuju, taj pad je usporio nakon rekordnog gubitka iz 2024. godine, saopćio je Svjetski institut za resurse (WRI).
U 2025. godini izgubljeno je 4,3 miliona hektara tropskih primarnih prašuma — površina približno veličine Danske — prema podacima laboratorija GLAD Univerziteta Maryland, prenosi HINA.
Ipak, to predstavlja smanjenje od 36 posto u odnosu na količinu prašuma izgubljenih 2024. godine, navodi WRI.
Kodirektorica Global Forest Watcha pri WRI-ju, Elizabeth Goldman, ocijenila je podatke ohrabrujućim.
''Pad ove veličine u jednoj godini je ohrabrujući i pokazuje šta odlučna vladina akcija može postići'', rekla je. ''Međutim, dio tog smanjenja odražava i zatišje nakon ekstremne sezone požara.''
Dodala je da se požari i klimatske promjene međusobno pojačavaju te da će, s obzirom na najavljeni El Niño u 2026. godini, ulaganja u prevenciju i reakciju biti ključna jer ekstremni požarni uslovi postaju nova normalnost.
Uprkos padu, gubitak šuma i dalje je 46 posto veći nego prije deset godina, navodi WRI.
Organizacija upozorava da globalni gubitak šuma još uvijek premašuje nivo potreban za ostvarenje cilja zaustavljanja i preokreta krčenja šuma do 2030. godine — obaveze koju je preuzelo više od 140 država. Trenutne stope su oko 70 posto previsoke.
Veliki dio globalnog smanjenja odnosi se na Brazil, dom najveće svjetske prašume, Amazona. Tamo je gubitak primarnih šuma koji nije uzrokovan požarima smanjen za 41 posto u odnosu na 2024. godinu, što je najniži nivo ikad zabilježen, saopćio je WRI.
Ipak, poljoprivredno širenje ostaje glavni pokretač krčenja šuma u svijetu, dok su požari također imali značajnu ulogu.
Direktor GLAD laboratorija Matthew Hansen rekao je da su klimatske promjene i krčenje zemljišta „skratili fitilj“ globalnih šumskih požara.
''Bez hitnih mjera za zaustavljanje požara i efikasnije upravljanje njima, rizikujemo opstanak najvažnijih svjetskih šuma'', upozorio je.
WRI navodi da je gubitak šuma i dalje visok u brojnim zemljama, uključujući Boliviju, Demokratsku Republiku Kongo, Peru, Laos i Madagaskar. Kao uzroke ističu širenje poljoprivrede, rudarenje, požare te lokalnu zavisnost od šuma za hranu i gorivo.