OPEC+ povećava proizvodnju nafte nakon izlaska UAE-a

Grupa od sedam velikih proizvođača najavila je da će u junu povećati proizvodnju nešto manje nego u maju, kada je rast iznosio 206.000 barela dnevno. Najnovija odluka ne uključuje udio UAE-a, koji je zvanično napustio OPEC 1. maja. Među državama koje su podržale povećanje nalaze se Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman.

U zvaničnom saopćenju OPEC-a navodi se da su se ove zemlje, "u zajedničkoj posvećenosti stabilnosti tržišta nafte", dogovorile o prilagođavanju proizvodnje od 188.000 barela dnevno, u okviru dodatnih dobrovoljnih mjera koje su najavljene još u aprilu 2023. godine.

Ova odluka dolazi u trenutku kada je globalno snabdijevanje naftom dodatno otežano zbog geopolitičkih tenzija. Od početka rata s Iranom 28. februara, ključni pomorski prolaz, Hormuški moreuz, praktično je zatvoren, što značajno utiče na transport nafte i gasa na svjetskom nivou. Taj moreuz inače predstavlja jednu od najvažnijih arterija za globalnu energetsku trgovinu.

Ipak, tržišta su krajem sedmice reagovala padom cijena nakon što je Iran poslao ažurirani mirovni prijedlog posrednicima u Pakistanu, što je ponovo probudilo nadu da je dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama moguć. Američka sirova nafta (WTI) pala je za 3% i zatvorila trgovanje na 101,94 dolara po barelu, dok je referentna Brent nafta oslabila gotovo 2% na 108,17 dolara. Uprkos tome, cijene su i dalje oko 78% više u odnosu na početak 2026. godine.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u subotu da je upoznat s osnovama mogućeg sporazuma s Iranom, ali da još čeka konačan tekst. Istovremeno je upozorio da i dalje postoji mogućnost nastavka vojnih udara ukoliko Teheran ne bude poštovao dogovor.

Prema navodima Reutersa, visoki iranski zvaničnik izjavio je da prijedlog koji je Iran iznio, a koji je za sada odbijen od strane Washingtona, predviđa ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i ukidanje američke blokade Irana, dok bi se pregovori o iranskom nuklearnom programu nastavili kasnije.

Dodatnu neizvjesnost na tržištu izazvao je i iznenadni izlazak Ujedinjenih Arapskih Emirata iz OPEC-a, što je objavljeno početkom sedmice. Ministarstvo energetike UAE saopćilo je da je odluka donesena nakon sveobuhvatne analize nacionalne proizvodne politike i kapaciteta, uz zaključak da je napuštanje kartela u nacionalnom interesu.

Emirati su gotovo šest decenija imali značajnu ulogu u donošenju odluka unutar OPEC-a i bili su treći najveći proizvođač nafte u grupi, odmah iza Saudijske Arabije i Iraka. Njihov odlazak otvara pitanje buduće ravnoteže snaga unutar saveza, ali i dugoročne stabilnosti globalnog tržišta nafte, koje i dalje ostaje pod snažnim pritiskom političkih i ekonomskih faktora.