vještačka inteligencija

22.07.2026 |

Vijesti / SVIJET

Izvor: Bloomberg

GLOBALNA EKONOMIJA

Utjecaj vještačke inteligencije na ekonomiju: Moguć historijski rast do 10 posto

Razvoj vještačke inteligencije i robotike mogao bi drastično povećati globalnu produktivnost i usloviti uvođenje univerzalnog osnovnog prihoda.

Ekonomista koji je predvidio krizu 2008. smatra da će vještačka inteligencija i robotika podstaći produktivnost i zahtijevati preraspodjelu bogatstva.

Njujorški profesor ekonomije Nurijel Rubini (Nouriel Roubini), poznat kao "Dr. Propast" (Dr. Doom) zbog svojih često mračnih projekcija, iznio je neuobičajeno optimističnu prognozu o utjecaju vještačke inteligencije koja bi, prema njegovom mišljenju, mogla donijeti globalni ekonomski rast od čak deset posto.

Rubini u razgovoru za Bloomberg procjenjuje da bi godišnji rast globalne ekonomije mogao da se ubrza sa sadašnjih oko dva do četiri posto na približno šest posto do 2040. godine, a zatim da se približi cifri od deset posto do 2050. godine.

On ističe da bi razvoj vještačke inteligencije i robotike mogao u narednim decenijama dramatično povećati produktivnost i dovesti do ekonomskog rasta kakav svijet do sada nije vidio, ali i donijeti velike promjene na tržištu rada.

Rubini smatra da će zbog toga vlade širom svijeta morati uvesti neki oblik univerzalnog osnovnog prihoda (UBI), odnosno redovne isplate građanima koje ne zavise direktno od zaposlenja.

Prema njegovom mišljenju, društvo će morati pronaći način da dio ogromnog bogatstva koje vještačka inteligencija stvara bude raspodijeljen širem stanovništvu.

Vlade bi mogle oporezovati najveće dobitnike revolucije vještačke inteligencije ili čak preuzeti dio vlasništva u tehnološkim kompanijama, dodaje ekonomista.

Rubini je široj javnosti postao poznat kao jedan od rijetkih stručnjaka koji je upozoravao na mogućnost velike finansijske krize 2008. godine.

On je tada naveo da će prekomjerno zaduživanje, pad standarda kreditiranja i "balon" na tržištu nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama dovesti do ozbiljnih potresa na tržištu.

Njegova upozorenja tada su mnogi investitori i ekonomisti smatrali previše pesimističnim, ali se nakon sloma tržišta nekretnina pokazalo da je među prvima prepoznao ključne rizike.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)