Svijet stari: Prvi put u historiji starijih od 65 više nego djece do pet godina

Svijet je ušao u novu demografsku fazu - prvi put u zabilježenoj historiji broj ljudi starijih od 65 godina premašio je broj djece uzrasta do pet godina. Pad nataliteta i produženje životnog vijeka ubrzano mijenjaju starosnu strukturu stanovništva, a taj trend mogao bi u narednim decenijama dodatno opteretiti tržišta rada, penzione i zdravstvene sisteme.

Prema novom izvještaju američkog Census Bureaua, osobe od 65 i više godina činile su 2025. godine 10,5 posto svjetskog stanovništva. Time je dostignuta demografska prekretnica koja je, prema dostupnim podacima, nastupila ranije nego što se očekivalo.

Promjena nije rezultat samo činjenice da ljudi žive duže. Istovremeno se u velikom broju država rađa sve manje djece, zbog čega mlađe generacije postaju brojčano manje u odnosu na generacije koje ulaze u stariju životnu dob.

Više od 70 posto stanovništva živi u zemljama s niskim fertilitetom

Razmjere promjene posebno pokazuje kretanje stope fertiliteta. U 2023. godini više od 71 posto svjetskog stanovništva živjelo je u državama u kojima je stopa fertiliteta bila na ili ispod približno 2,1 djeteta po ženi, koliko se okvirno smatra nivoom potrebnim za prostu zamjenu stanovništva.

Samo deset godina ranije, 2013. godine, taj udio iznosio je oko 45 posto, prema podacima koje navodi Axios.

Nizak fertilitet pritom više nije karakteristika prvenstveno razvijenih država. Kina i Indija, dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta, također su ispod nivoa potrebnog za zamjenu stanovništva, dok su se tokom protekle decenije među zemlje ispod tog praga svrstali i Bangladesh, Meksiko i Vijetnam.

Takav razvoj događaja može stvoriti svojevrsni demografski krug: manje generacije mladih nasljeđuju brojnije starije generacije, što dodatno ubrzava starenje stanovništva, a u pojedinim državama vodi i prema smanjenju ukupnog broja stanovnika.

Axios

Do 2060. dvije milijarde ljudi starijih od 65 godina

Promjene će biti još izraženije u narednim decenijama. Broj stanovnika starijih od 65 godina, koji je 2025. iznosio oko 852 miliona, prema projekcijama bi do 2060. mogao dostići dvije milijarde.

Istovremeno bi ukupna svjetska populacija trebala porasti sa 8,13 milijardi na 10,23 milijarde stanovnika. Udio osoba starijih od 65 godina tako bi sa sadašnjih 10,5 posto mogao dostići 19,6 posto, odnosno približno petinu ukupnog stanovništva planete.

Rast broja starijih osoba činio bi oko 55 posto ukupnog neto povećanja svjetske populacije između 2025. i 2060. godine.

Takva struktura stanovništva otvara pitanje odnosa između broja radno sposobnih i penzionera. Manje generacije koje ulaze na tržište rada trebale bi podržavati sve brojniju stariju populaciju, što može povećati pritisak na penzione fondove, zdravstvene sisteme i dugotrajnu njegu.

Europa ostaje najstarija, ali Azija donosi najveću promjenu

Iako Europa ostaje najstarija svjetska regija, najveći broj novih stanovnika starijih od 65 godina u narednim decenijama očekuje se u Aziji.

Broj starijih osoba na tom kontinentu mogao bi porasti sa 487 miliona u 2025. na čak 1,24 milijarde do 2060. godine. Time bi Azija činila približno dvije trećine ukupnog svjetskog povećanja populacije starije od 65 godina.

Posebno snažna relativna promjena očekuje se u Africi. Iako je riječ o najmlađoj svjetskoj regiji, broj stanovnika starijih od 65 godina mogao bi porasti za 315 posto – sa oko 60 miliona na 249 miliona. Time bi Afrika do 2060. imala više starijih stanovnika od Europe, za koju se tada predviđa oko 214 miliona osoba u ovoj dobnoj grupi.

U Latinskoj Americi i na Karibima očekuje se rast starije populacije za oko 158 posto, dok projekcija za Aziju iznosi nešto više od 154 posto.

Starenje stanovništva nije samo pitanje troškova

Demografsko starenje, međutim, ne mora imati isključivo negativne posljedice. Produženje očekivanog životnog vijeka rezultat je, između ostalog, smanjenja smrtnosti i činjenice da veći broj ljudi doživi stariju životnu dob.

U izvještaju se zbog toga ukazuje i na potrebu drugačijeg pristupa starijoj populaciji. Duži radni vijek, preventivna zdravstvena zaštita i prilagođavanje radnih mjesta starijim zaposlenicima mogli bi omogućiti da ljudi ostanu ekonomski i društveno aktivni duže nego ranije.

Ipak, osnovni demografski pravac ostaje jasan: svjetsko stanovništvo ubrzano stari, dok se broj djece smanjuje u odnosu na starije generacije. Prekretnica u kojoj su osobe starije od 65 godina postale brojnije od djece do pet godina pokazuje koliko se brzo mijenja struktura globalne populacije.