U parlamentarnu proceduru je konačno ušao Zakon o javno-privatnom partnerstvu FBiH. Nakon mnogobrojnih rasprava, okruglih stolova, koneferncija i edukacija, Zakon bi se, ove godine, trebao i usvojiti.
Ovo je za Akta.ba potvrdio zastupnik u Parlamentu FBiH Mirsad Čamdžić, koji je, zajedno s ostalim kolegama, proteklu godinu radio na izradi Zakona o JPP.
Činjenica jeste da je tržište u Bosni i Hercegovini relativno malo i nerazvijeno, direktno utiče na kapacitet i potencijal privatnog sektora, posebno u velikim projektima, kako po obimu i složenosti, tako i po vrijednosti.
Posljedica toga je da jako mali broj privrednih subjekata može odgovoriti na zahtjeve koje bi postavili u jednom takvom projektu.
JPP model je šansa za sve nivoe vlasti, od projekata lokalnog nivoa do izgradnje autoceste, na primjer,
Brojni su primjeri uspješnog JPP modela u svijetu, ali i u našem susjedstvu. U regiji prednjači Hrvatska, čiji projekt Zračna luka dr. Franjo Tuđman vrijedi blizu 330 miliona eura.
Kako nam je kazao Čamdžić, grupa parlamentaraca već dugo radi na izradi ovog zakona.
"Moram istaknuti i podršku NDI, koji je omogucio sve resurse: javne rasprave po Federaciji, okrugle stolove, sastanke sa ekspertima... Obično kažu- prepišite neki zakon iz EU i primjenite. Ali, nije uvijek tako. Ne možete bananu posaditi u Gračanici. Možete, ali neće uroditi plodom. Ovaj naš Zakon direktno je u stavljen u kontekst naših potreba. Zaglavili smo sa tradicionalnim modelima. Na ovaj način angažujemo jedan potentni dio društva, naše poduzetnike. Zakon je konačno "ušao" u program rada Federalnog parlamenta. Nadamo se da će ove godine biti i usvojen", rekao je Čamdžić.
Pravna stečevina Evropske unije u oblasti javno-privatnog partnerstva je regulirana "Zelenom knjigom", koja više predstavlja smjernice za realizaciju projekata u oblasti javno-privatnog partnerstva. Nakon donošenja "zelene knjige", izdat je niz smjernica koje su se fokusirale na projekte javno-privatnog partnerstva u posebnim oblastima (transport, infrastruktura, poštanske usluge i sl.).
Nadalje, u svijetu je evidentirano oko 800 projekata javno-privatnog partnerstva (JPP) i najviše ih je u SAD-u , Turskoj, Italiji, Holandiji, Poljskoj, Meksiku, Kini, Grčkoj i Francuskoj.
Javnost je nedovoljno informisana o JPP, zbog čega ovaj model mnogi često poistovjećuju s privatizacijom. Međutim, to nije tako.
Javno-privatno partnerstvo može se opisati kao kooperacija između javnog i privatnog sektora na području planiranja, proizvodnje, pružanja, financiranja, poslovanja ili naplate javnih poslova. Javni sektor se tom prilikom javlja kao proizvođač i ponuđač takve saradnje – kao partner koji ugovorno definira vrste i obim poslova ili usluga koje namjerava prenijeti na privatni sektor i koji obavljanje javnih poslova nudi privatnom sektoru. Privatni sektor se javlja kao partner koji potražuje takvu saradnju, ukoliko može ostvariti poslovni interes (profit) i koji je dužan kvalitetno izvršavati ugovorno dobijene i definirane poslove.
|
Karakteristike projekata JPP su: dugoročna ugovorna suradnja (20 do 25 godina) između javnog i privatnog sektora, stvarna preraspodjela poslovnog rizika (poboljšanje kvaliteta usluge) sveobuhvatna odgovornost na strani privatnog sektora. |
Iz prethodnog opisa javno-privatnog partnerstva proizlazi da je JPP svojevrsni oblik privatizacije, ali po definiciji ipak ne spada u područje privatizacije.
Javne poslove može javna uprava obavljati u vlastitoj režiji, tj. vlastitim sredstvima i vlastitim osobljem.
B.K.
