Zaštitni viziri iz Goražda olakšavaju rad zdravstvenim radnicima u BiH i regiji

16.04.2020. 10:20 / Izvor: Akta.ba
Zaštitni viziri iz Goražda olakšavaju rad zdravstvenim radnicima u BiH i regiji

Do sada su radili kao proizvođač za veće kompanije u BiH koje se bave industrijom igračaka i autoindustrijom.

U vrijeme kada je zbog pandemije sve veći nedostatak medicinske opreme, mnoge firme usmjeravaju svoju proizvodnju u taj sektor.

U naporima da se što brže proizvede što je moguće veći broj zaštitnih vizira i druge opreme za zdravstvene radnike, te da im se ta oprema dostavi besplatno, pridružila se i firma Jusri iz Potkozare kod Goražda.

Firma je osnovana u februaru 2019. godine i primarna djelatnost joj je proizvodnja dijelova od plastike, tako da je proizvodnja zaštitne opreme bila logičan slijed njihovih daljih aktivnosti.

Nihad Ćulov, direktor ove firme za Akta.ba je kazao da su se zbog situacije izazvane COVID-19 virosom odlučili na proizvodnju zaštitnih vizir maski te su u rekordnom roku razvili 3D model, konstrukciju alata za brizganje i krenuli u serijsku proizvodnju.

"Naši viziri su prije svega namjenjeni za medicinsko osoblje i već su na terenu. Stigli su do tri klinička centra i to Banja Luka, Sarajevo i Mostar a donirali smo ih i za bolnicu Goražde, Foča, Čajniče, Tešanj, Međugorje, Konjic, bolnicu Abdulah Nakaš u Sarajevu, Travnik, kao i bolnicama u Bihaću i krajini i mnogim drugim", kaže Ćulov.

Viziri ove male firme, u kojoj je trenutno zaposleno šest radnika, stigli su i do zemalja u regiji i to jedan dio za Podgoricu, a drugi za Novi Pazar i gradove u Sandžaku.

Ćulov kaže da su isporučili 15.000 vizira organizaciji UNDP koja je dalje te vizire dijelila po čitavoj BiH. Kaže i da su imali poziva iz inozemstva.

"Iz Austrije, su nam tražili enormne količine, rekao sam im, da dok god i jedan vizir treba u Bosni, niti jedan iz Bosne neće izaći. Ovo radimo da zaštitimo doktore i naše medicinske radnike. Isporučili smo vizire i za Američku ambasadu u Sarajevu, organizaciji HELP, organizaciji Pomozi.ba i mnogim drugim kojim svojim humanitarnim radom pomažu u borbi protiv COVID-19, a koje će te iste znati iskoristiti ili dati onima kojima su potrebni trenutno", kaže Ćulov.

Do sada su radili kao proizvođač za veće kompanije u BiH koje se bave industrijom igračaka i autoindustrijom.

Materijale za izradu vizira, ABS i PP, kao i PETG foliju dobijaju od domaćih dobavljača.

Posjeduju sedam mašina za brizganje plastike tako da cjelokupan rad ide jako brzo.

Brizganje je tehnika proizvodnje predmeta od plastike koja podrazumijeva da se rastopljena plastika ubrizgava pod pritiskom 1000 bar u kalup.

Po tome se ova metoda razlikuje od 3D printanja koje se radi bez kalupa, ali je proces sporiji.

"Od početka pandemije naša firma je bila spremna da pomogne na bilo koji način, mi smo to uradili kroz vizire, znali smo da to neće ići lako, ali smo bili uporni. Znao sam da je taj proces jako spor, i da ne može ni približno zadovoljiti potrebe našeg zdravstva. Dao sam ideju da ja osmislim model koji se može brizgati. Proces brizganja je mnogo brži, jedan vizir se uradi za 30 sekundi, dok je za printanje istog potrebno šest sati", pojašnjava Ćulov.

Iako su do sada donirali između 4.000-5.000 zaštitnih vizira, Ćulov kaže da ipak nisu u mogućnosti da sve svoje kapacitete daju u humanitarne svrhe zbog troškova materijala, struje, vode i radne snage, iako bi to željeli.

"Imamo nekomercijalnu cijenu za zdravstvene ustanove i one koji žele da rade donacije sa kojom pokrivamo samo naše troškove i imamo komercijalnu cijenu za one koji žele vizire u promotivne svrhe ili daljnju preprodaju. Cijena jedne vizir maske je manja od cijene obične platnene maske u pojedinim apotekama", kaže Ćulov.

Za kraj je poručio da svi trebaju dati svoj doprinos kako bi se sačuvali životi ali i radna mjesta.

I.R.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti