Nermina dokazuje da se kazandžijskim poslom mogu baviti i žene
Zanatlijske radnje čuvari su tradicije u kojima je svaki predmet jedna priča i sjećanje na prošla vremena
Baščaršija je vodeći centar zanatstva u BiH. Među najbrojnijim zanatlijama su kazandžije koji rade predmete za svakodnevnu upotrebu, ali i suvenire. Federacija plus na Kovačima je posjetila prvu ženu vlasnicu kazandžijske radnje u Sarajevu Nerminu Alić. Nakon što je završila studij i stekla vještine za oblikovanje metala, od oca je preuzela radnju koja uspješno radi već dva stoljeća.
Sve je manje kazandžijskih radnji. U jednoj od njih žena je svojim umijećem dokazala da se tradicionalno muškim zanatom bez problema mogu baviti i pripadnice nježnijeg spola.
"Kazandžijski i kalajdžijski posao tradicionalno je muški u smislu oblikovanja, jer se radi na otvorenoj vatri. Žene su bile prisutne u segmentu ukrašavanja. Ja sam prva žena koja radi na oblikovanju i koja kalaiše. Neću reći da nije zahtjevan i težak posao i sve radim sama, ali još uvijek postoje dobre kolege koje su voljne da pomognu, i sve je moguće", priča Nermina.
Ljubav prema ovom zanatu prenosi se s koljena na koljeno – decenijama u porodici Alić. "Odluka je došla spontano jer je moj otac trenutno najstariji živi kazandžija, tj., zanatlija na Čaršiji - Hadžan Alić i s obzirom na to da sam odrastala u dućanu, ćekić, bakar i svi alati koji su ženama strani meni su bili bliski", kaže Nermina.
Ova priznata kazandžijska radnja izrađuje tradicionalne predmete od bakra obrađene kalajem danas kao i u davna vremena, ali i replike predmeta čuvenih umjetnika izrađene na tradicionalan bh. način. Dizajnerski svijećnjaci oblika džezvi posebno su traženi kod domaćih i stranih kupaca.
"Bile su neke stare džezve zanimljivog oblika i bilo mi ih je žao baciti za recikliranje. Ostavila sam ih na stranu i prvobitno je bila ideja da ubacim neku sijalicu, ali su one bile male. Onda sam došla na ideju da unacim svijeće i tako je nastao prvi svijećnjak", priča Nermina.
Zanatlijske radnje čuvari su tradicije u kojima je svaki predmet jedna priča i sjećanje na prošla vremena. Vremena kada su se rukotvorine više cijenile a vrijednosti bile drugačije.
Foto: bascarsija.info
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
