* This article is available only in B/H/S language.

Samir Lagarija, direktor Bosnet Group: Znanjem krči put do uspjeha

Izvor: eKapija.BA, 17.6.2014 11:10:05

Samir Lagarija, prvi čovjek Bosnet Group rođen je u Sarajevu 08.09.1975. godine. Završio je Mašinsku tehničku školu i Ekonomski fakultet, gdje trenutno brani i magistarski rad sa temom "Projekt menadžmenta i pokretanja fabrike za proizvodnju hrane za ribe". Njegovi dalji profesionalni ciljevi su doktorat na proizvodnji hrane kako bi prenio iskustva na druge.

Svoju uspješnu priču počeo je prije petnaest godina. Napustio je posao u Vladi Kantona Sarajevo, gdje je bio angažovan pri Ministarstvu za boračka pitanja i pokrenuo vlastiti biznis. Najprije je počeo sa informacionim tehnologijama, a prije tri godine se rodila ideja da otvori prvu fabriku za proizvodnju hrane za kućne ljubimce u BiH.

Bilo je teško. Puno padova, uspona... Lagarija  je išao dalje. Imao je cilj i danas slobodno može reći da je uspio. Fabrika je počela sa testnom proizvodnjom u februaru i odmah napravila prve rezultate. Na tržištu nastupaju pod tri brenda, odnosno Quicker koji sadrži cijela paletu proizvoda – od specijalne hrane za policijske, lovačke i deminerske pse koji omogućavaju da pas može izdržati sve zahtjeve i napore koji se pred njega stavljaju. Imaju i hranu za standardne pse.  Drugi brend pod kojim nastupaju je "Quick Paw", odnosno hrana za mace i treći "Bosfish"- hrana za ribe. Bosnet uskoro očekuje izvoz za Njemačku, Poljsku, Kuvajt, Hrvatsku, Albaniju....

IZ DRŽAVNOG U PRIVATNI SEKTOR

Priča nam kako su mu radne kolege prije odlaska iz državnog u privatni sektor izrazile saučešće, međutim on je vjerovao u sebe i gledao naprijed.

"Mislim da će u budućnosti isto kao što danas treba 'štela' da biste se zaposlili u državnom instituciji trebati 'štela' da biste se zaposlili u privatnom sektoru", kaže Lagarija, dodajući kako smatra da svaki čovjek koji vjeruje u sebe može puno više napraviti sam.

"U državnoj firmi su plate limitirane, dok u privatnim firmama koliko radite toliko ćete i dobiti. Kada ovo kažem govorim o nekim normalnim firmama, gdje su normalni uslovi i gdje se radnici ne izrabljuju."

Za sebe kaže, da je čovjek koji voli izazove i samostalnost, stoga i ne čudi nagli preokret i odlazak iz državnog u privatni sektor.

"Kada sam došao u Vladu KS zamišljao sam da će to biti mjesto gdje ćemo se boriti, nešto novo praviti, graditi državu, ići na teren, prenositi iskustva... Gledao sam to kao Ameriku, nešto poput Pentagona. Međutim kod nas je to drugačije, tako da nijednog trenutka nisam požalio i nema načina i novca da mi neko platio da se vratim u organe uprave", kaže Lagarija.

U razgovoru za eKapija.ba ističe kako je još u djetinjstvu volio životinje, tako da je često psiće znao da donese kući. Bio je tvrdoglav i ponosan. Još od malih nogu je volio raditi, a džeparac koji bi sam zaradio bio mu je najdraži. Priča nam kako je znao raditi i teške fizičke poslove. Na ljetovanju bi sa prijateljima preko dana istovarao lubenice, a navečer bi sve potrošio u prvoj diskoteci.

Kaže kako nije čovjek koji trči za novcem. Njegova deviza je: "Samo ako radiš novac dolazi".

"Ljudi ne razumiju one koji naprave velike stvari u životu. Često komentarišu, 'Uložio 20 miliona, pa što će raditi kad ima 20 miliona KM'."

Njegov recept uspjeha je jednostavan, kaže kako uvijek morate nešto željeti, vjerovati u sebe i rezultati će doći.

Mladim ljudima koji tek počinju da se bave biznisom Lagarija poručuje da ne biraju poslove, da ulažu u životno obrazovanje i da ne čekaju da ih neko zaposli. Kaže kako, često svojim kćerkama ispriča šta je radio, dok one pomno slušaju i traže još. Dodaje i kako ponekad kažu: "Nemoj ići na posao, ti si direktor, ne moraš raditi". Međutim on to vrlo vješto objasni da je direktor vođa i da mora biti primjer drugima.

PRIMJER UPOSLENICIMA

Primjer i jeste što smo se i uvjerili tokom posjete fabrici. Radnici ga uvažajavu i svi su jedan dobar tim, a kako i ne bi bili kada prvi čovjek sve gleda kao jednu veliku obitelj.

"Ova fabrika nije samo mjesto gdje se nešto proizvodi i zarađuje. Ovo je naš član porodice, nešto zašto se zalažemo svi. Svaki izlazak novog proizvoda podržavamo kao zajednički uspjeh."

Njegova životna i poslovna filozofija jeste vjerovati u sebe i kad vjerujete u sebe, onda ćete uspjeti.

"Najvažnije se sebi dokazati. Sve što ljudi rade u životu treba da rade najbolje", ističe naš sagovornik, dodajući kako je siguran da će hadžićka fabrika zbog raznih potreba omogućiti da još neko pokrene biznis u smislu da radi kao koperant. 

Na naše pitanje kako koristi slobodno vrijeme Lagarija kaže, kako nema baš puno slobodnog vremena. Kući dolazi uglavnom u večernjim satima, malo odmori i ponovo nastavi raditi na računaru.

Kaže kako praktikuje da vikend ako nije na putu provede sa suprugom i tri kćeri.

Trudi se biti dobar otac i djecu odgaja tako da svoju budućnost vide u firmi, iako kaže ne mogu sve u Bosnet, za jednu će biti mjesta, pa koja se dokaže.

Otkriva kao se najčešće oslanja na suprugu, koja je njegov najveći prijatelj jer je ona ta sa kojom dijeli sve lijepo i ružno.

"Nisam od onih koji donose probleme kući. Imam jedan krug prijatelja koji su u biznisu. Imamo slične probleme, slične uspjehe i padove i onda gledamo da olakšamo jedni drugima."

Prisjećajući se školskih dana, priča nam kako je učio ono što je morao, a čitao samo ono što  ga je interesovalo. Tako da danas vrijeme izdvoji za čitanje literature koja će mu pomoći u biznisu, neku pozitivnu psihologiju koja će mu dati energiju za više i bolje.

Za filmove nema baš puno vremena, mada sa vremena na vrijeme pogleda nešto što ga relaksira. Od zvonjave mobitela dok se vozi u automobilu rijetko kad ima vremena poslušati nešto na radiju ili CD-u.

Kaže kako mu je nekada san bio putovati, mijenjati gradove, države, međutim danas kada je to sve ostvario počinje se malo umarati.

Jedan je od rijetkih koji se obraduje tuđem uspjehu bilo da je to položen ispit na fakultetu, kupovina automobila, stana, namještaja....

Elvira Kokor

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.