Akademik Dževad Jahić, istaknuti bh. filolog i književnik zadužio buduće generacije

22.04.2024. 01:01 / Izvor: Fena
Jahić

Foto: Stav

Područja Jahićevog naučnog zanimanja su dijalektologija, historija jezika, sociolingvistika, iz kojih je objavio veći broj naučnih radova.

Istaknuti  bosanskohercegovački lingvist Dževad Jahić umro je u nedjelju, u 77. godini. 

Vijest o njegovoj smrti, pored ostalih, objavio je i predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod Sanjin Kodrić na Facebooku. 

"Bio je naš najznačajniji lingvist-bosnist. Plemenit i dobar čovjek, učitelj i prijatelj. Bog dragi neka mu bude milostiv", napisao je Kordić.

Jahić je rođen 1948. godine u Mostaru. Osnovnu i srednju školu završio je u Rogatici. Studij srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu završio je 1973. Magistarski rad pod nazivom "Lovačka terminologija i lovački žargon u govoru rogatičkog kraja" odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1977.

Doktorsku disertaciju pod nazivom "Ijekavskošćakavski govori istočne i jugoistočne Bosne" odbranio je 1981. na Filološkom fakultetu u Beogradu. Radio je u Institutu za jezik i književnost u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu radi od 1975. Godine 1983. biran je za docenta, 1989. za vanrednog, a 2002. za redovnog profesora na predmetima Historijska gramatika i Historija bosanskoga književnog jezika.

Od 1989. do 1993. bio je lektor i predavač srpskohrvatskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Katedri slavenskih jezika Filološkog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta.

"S dubokom tugom primio sam vijest o smrti akademika Dževada Jahića, našeg istaknutog filologa i književnika, čijim smo odlaskom izgubili jednu od najznačajnijih ličnosti u savremenoj historiji Bosne i Hercegovine. Neprocjenjiv je njegov doprinos utemeljenju i razvoju bosnistike kao nauke. Višedecenijskim radom na Rječniku bosanskoga jezika, akademik Jahić načinio je historijski poduhvat, zaduživši buduće generacije. Bila je velika odgovornost, zadovoljstvo i ponos sarađivati s njim.", izjavio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.

"Akademika Dževada Jahića pamtit ćemo kao čovjeka istinski predanog borbi za ravnopravnost bosanskoga jezika u južnoslavenskoj jezičkoj zajednici. Kroz borbu za bosanski jezik, kao temelj našeg identiteta, akademik Jahić se borio i za jačanje nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine, u kojoj će svi njeni građani imati pune slobode i prava. Smatrao je da se do slobodnog društva može doći, tek kada se postignu jezičke slobode.", dodao je Bećirović. 

Direktor Instituta za jezik UNSA Jasmin Hodžić istakao je da je Dževad Jahić do posljednjih dana svoga života bio aktivan istraživač, uvijek prisutupačan i otvoren za saradnju.

"Bez profesorske uobraženosti ili sujete, nastupao je uvijek prvo kao čovjek, pa tek onda kao filolog, ne propuštajući da pohvali i podrži mlađe istraživače, ili da ih, s roditeljskim pristupom, pažljivo i konstruktivno kritikuje onda kada je potrebno. Svoju pristupačnost pokazivao je i aktivnim društvenim djelovanjem, ispunjavajući, osim istraživačke  i nastavne, i treću misiju univerzitetskog profesora – da bude aktivna podrška širem razvoju društva i društvene zajednice kojoj pripada", kaže Hodžić.

U sarajevskom Institutu za jezik Dževad Jahić je počeo raditi kao asistent pripravnik već 1. decembra 1973. godine, da bi prešao na Filozofski fakultet u Sarajevu 31. januara 1975.

Poznat po svom autorskom višetomnom rječniku bosanskog jezika (2010 – 2024), ali i ranije kao koautor prve gramatike bosanskog jezika univerzitetskog tipa (Jahić–Halilović–Palić, 2000), ili naročito kao profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i drugim našim fakultetima gdje se izučava bosanski jezik, bio je jedan od utemeljitelja savremene lingvističke bosnitke i veliki bedem u njenom kasnijem očuvanju i razvoju.

"Uz njega i preko njega su se razvili i stasali mnogi noviji mladi lingvisti i filolozi u bosnistici. Među prvima je, već u Jugoslaviji, pisao o bosanskom jeziku, već od 1982., pa preko 1985. i 1987., sve do početka devedesetih, kada izlaze iz štampe njegove knjige "Jezik, nacija i nacionalizam" (Dževad Jahić, 1990) i "Jezik bosanskih muslimana" (Dževad Jahić, 1991)", naveo je Hodžić.

Hodžić je izdvojio Jahićeve značajne radove "Tretiranje jezika u vezi sa nacionalnim konstituisanjem Muslimana" (1985) i "Uloga "Bosanskog jezika" u procesima srpskohrvaske standardizacije" (1987).

Od 1982. godine Jahić, kako se navodi, piše o potrebi afirmacije "različitih kulturnih i dijalekatskih zona", kritikujući Novosadski dogovor i misleći na Bosnu i bosanski jezik, što će otvoriti vrata kasnijoj potpunijoj afirmaciji savremene lingvisitičke bosnistike koja će zvanično započeti već ranije, dokumentom "Književni jezik i književnojezička politika u Bosni i Hercegovini", iz 1971. godine, da bi već 1972. u Sarajevu bio osnovan Institut za jezik.

"Duboko žalimo zbog gubitka akademika Jahića, izuzetnog intelektualca čiji su doprinosi nauci, obrazovanju i književnosti ostavili neizbrisiv trag u bosanskohercegovačkom društvu. Njegova stručnost, posvećenost i predanost naučnoistraživačkom radu ostat će trajno urezani u bosanskohercegovačkoj lingvistici", istakli su i članovi Skupštine i Vlade KS. 

Dugogodišnjim radom na Rječniku bosanskoga jezika Jahić je, kako kažu, načinio historijski poduhvat i tako zadužio buduće generacije bh. društva.

Zbog svojih dostignuća bio je predložen za dobitnika Plakete Kantona Sarajevo za ovu godinu, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.  

Područja Jahićevog naučnog zanimanja su dijalektologija, historija jezika, sociolingvistika, iz kojih je objavio veći broj radova u naučnim časopisima (Južnoslovenski filolog, Zbornik za filologiju i lingvistiku, Slavjanskoje slavjanovedenije, Pregled, Sveske Instituta za proučavanje nacionalnih odnosa). Član je Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

Osim naučnog, bavio se i književnim radom i objavio je više zbirki pjesama.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti