Bh. građani najviše jedu lubenice iz Grčke i Makedonije

Domaća proizvodnja lubenica i dinja količinski ne može ni približno zadovoljiti potrebe tržišta, a jedna od glavnih prepreka za njen rast su klimatski uslovi, zbog čega nisu konkurentni proizvođačima iz Makedonije i Grčke, odakle stiže najveći kontingent "kraljice slasti".

Tek pojedine regije u Srpskoj imaju uslove za uzgoj lubenica, ali i iz njih one na tezge stižu kasno. Velike količine grčkih i makedonskih lubenica, koje zbog tropske klime dospijevaju veoma rano, preplave domaće tržište već sredinom maja, dok domaći proizvođači berbu počinju tek krajem jula.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo, prehrambenu i duvansku industriju pri Privrednoj komori RS Slavko Stevanović kaže da je u ovom trenutku nezahvalno govoriti o proizvodnji lubenica i dinja na području RS.

"Još se ne može sa sigurnošću pričati o rodu ovog voća, jer će proizvođači početkom osmog mjeseca znati o kakvim prinosima je riječ i da li su im se ulaganja isplatila", kaže Stevanović.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je u prvoj polovini godine uvezeno 5,27 tona lubenica i 0,61 tona dinja, ukupne vrijednosti 3,16 miliona KM. Za uvozne lubenice plaćeno je 2,54 miliona KM, a najviše ih je stiglo iz Grčke, Makedonije, Albanije i Italije. Uvoznici dinje uglavnom nabavljaju u Italiji, Albaniji, Sloveniji i Turskoj.

Značajan rast uvoza lubenica i dinja zabilježen je tokom 2014. godine, kada je njihova vrijednost dostigla 6,36 miliona KM, što je za 22 odsto više nego u 2013. godini.

"Kada je u pitanju potrošnja lubenica, oko 90 odsto potreba tržišta stiže iz uvoza. Tokom prošle godine izvoza nije ni bilo, uglavnom zbog poplava, dok su u 2013. godini izvezene zanemarljivo male količine uglavnom iz Lijevče polja i Semberije", kažu u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Vrijednost uvoza lubenica u prvoj polovini 2015. godine (miliona KM)

Vrijednost uvoza dinja u prvoj polovini 2015. godine (miliona KM)