Promet odjećom i obućom predvodi dvocifren rast maloprodaje u BiH

Sektor maloprodaje u Bosni i Hercegovini i u 2024. godini nastavio je rasti, pri čemu na godišnjem nivou i dalje bilježi snažan dvocifren rast.Rast maloprodaje očekuje se i u narednom periodu.

U februaru 2024. godine, a u poređenju s januarom, ukupan desezonirani promet trgovine na malo ostvario je rast od 3,4 posto, pri čemu je promet prehrambenim proizvodima porastao za 2,4 posto, a neprehrambenim za 3,7 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Poredeći podatke s februarom prošle godine, ukupan promet trgovine na malo ostvario je rast od 18,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Promet prehrambenim proizvodima ostvario je rast od 10,4 posto, dok je promet neprehrambenim proizvodima ostvario rast od 25,5 posto.

Izvor: Agencija za statistiku

Na mjesečnom nivou, najveći rast prometa zabilježen je u specijaliziranim prodavnicama informacijsko-komunikacijskom opremom, ostalom opremom za domaćinstvo i knjigama, novinama, muzičkim i videozapisima.

S druge strane, najveći pad prometa bilježe specijalizirane prodavnice sportskom opremom, dok je nešto blaži pad prometa evidentiran kod trgovine na malo izvan prodavnica, štandova i tržnica i ostala trgovina na malo.

U odnosu na februar 2023. godine, trgovine odjećom i obućom bilježe najsnažniji rast prometa, a slijede trgovina na malo ostalom robom i informacijsko-komunikacijskom opremom.

Trgovina na malo knjigama, novinama, muzičkim i videozapisima je jedina zabilježila pad prometa na godišnjem nivou.

Izvor: Agencija za statistiku

Maloprodaja je u BiH, u poređenju sa zemljama regiona, u prošloj godini doživjela ekspanziju, gdje je zabilježena dvocifrena stopa rasta.

U prošloj godini kupci u BiH su uglavnom kupovali prehrambene proizvode, s tim što analitičari Bloomberg Adrije u ovoj godini očekuju oporavak neprehrambenog sektora.

Kada je riječ o podacima za ovu godinu, Marina Petrov Savić, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije, kaže da je realni rast zarada koji vidimo od početka 2023., uz naglo usporavanje inflacije, dao vjetar u leđa bržem rastu potrošnje.

"Pozitivno su doprinijele i doznake koje su također nastavile rasti, pa je u 2023. ostvaren rekordan priliv od oko 3,8 milijardi KM, što je oko osam posto BDP-a. Očekujemo da se nastavi trend rasta u trgovini u BiH, u skladu s jačanjem fundamenata potrošnje, ali i samom činjenicom da je nivo potrošnje nizak (stvarna individualna potrošnja među najnižim u Evropi) i da postoji prostor za solidne stope rasta", pojašnjava Petrov Savić.

Sanel Bosnić, potpredsjednik Uprave Stanić Tradea, u ranijem intervjuu za Bloomberg Adria TV je kazao da smo svjedoci povećane potrošnje u maloprodaji, što je posljedica blagog izlaska iz pandemijske krize.

"U 2022. retaileri su imali dvocifren rast i bili smo u 'ekonomskom ushićenju', ali 2023., iako dobra godina, donijela je neku stabilizaciju, tako da te stope rasta neće biti visoke kao proteklih nekoliko godina. Mislim da će se ta krivulja izravnati prema dole", kazao je Bosnić.

Dodao je da je inflacija postala nepredvidiv faktor, no u 2023. godini došlo je do određenog usporavanja.

Dragana Šobot, sekretarka Udruženja trgovine pri Privrednoj komori Republike Srpske, za Bloomberg Adriju  je ranije rekla da potrošači zbog rasta cijena sve više posežu za proizvodima na akciji.

"Trenutno je primijećen trend povećane prodaje artikala koji su na akcijama, tako da trgovci bilježe i do 95 posto povećanja učešća u prodaji akcijskih artikala u odnosu na one s redovnim cijenama", dodala je Šobot.

Nedostatak radne snage

Rast cijena proizvoda odrazio se i na rast profita, međutim, prema Bosnićevim riječima, na korporativnom upravljanju, suočavali su se s izazovima u troškovima, posebno u energiji, logistici, transportu i ljudskim resursima.

"Svi ti troškovi značajno utiču na EBITDA-u i neto dobit", dodao je Bosnić.

Upravo je nedostatak radne snage, prema riječima Šobot, najveći izazov s kojim se sektor trgovine suočava, ali je evidentna i fluktuacija radnika iz jednog u drugi trgovački lanac, tako da poslodavci sve više povećavaju plate radnicima. Također, od ove godine minimalna plata u RS-u iznosi 900 KM, što će u određenoj mjeri uticati na troškove kompanija.

"U određenoj mjeri će se povećati troškovi iz razloga usklađivanja plata uslijed povećanja plata radnicima na minimalnoj plati, što je svakako manji broj radnika, te potrebe da se linearno plate povećaju i drugim radnicima", dodala je Šobot.

Ono što se očekuje u ovoj godini jesu slični rezultati kao i u 2023. godini, što se ogleda u rastu prihoda, ali i troškova.

"Iako su izazovi prisutni, vjerujem da će inovacije i prilagodbe omogućiti kompanijama da ostanu konkurentne. Regionalna slika u retail sektoru, unatoč globalnim kretanjima, pokazuje potencijal za daljnji rast i prilagodbe novim uvjetima poslovanja", zaključuje Bosnić.