BiH za devet mjeseci zabilježila trgovinski minus od 10,75 milijardi KM

Vanjskotrgovinski deficit BiH za devet mjeseci 2026. dostigao je 10,75 milijardi KM, što je 1,1 milijardu više nego lani. Uvoz raste brže od izvoza.

Bosna i Hercegovina je za prvih devet mjeseci 2026. godine ostvarila vanjskotrgovinski deficit od približno 10,75 milijardi KM, što je za oko 1,1 milijardu KM više nego u istom periodu prošle godine. Iako je izvoz porastao za 6,3 posto, uvoz je rastao još brže, za 8,6 posto, pa je dodatno produbljena razlika između vrijednosti robe koju BiH prodaje na inostranim tržištima i one koju uvozi.

Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine nastavlja rasti, uprkos povećanju izvoza. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do septembra ove godine izvezeno je robe u vrijednosti 13,4 milijarde KM, dok je uvoz dostigao 24,15 milijardi KM.

Poređenje s istim periodom 2025. godine pokazuje da je izvoz povećan za približno 800 miliona KM, dok je vrijednost uvezene robe porasla za oko 1,9 milijardi KM.

Naime, u prvih devet mjeseci prošle godine BiH je izvezla robe u vrijednosti 12,6 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 22,24 milijarde KM. Vanjskotrgovinski deficit tada je iznosio 9,64 milijarde KM, a ove godine dostigao je približno 10,75 milijardi KM.

To znači da je trgovinski minus za godinu dana povećan za oko 1,1 milijardu KM, odnosno približno 11,6 posto.

Istovremeno je smanjena i pokrivenost uvoza izvozom. Dok je u prvih devet mjeseci 2025. godine iznosila 56,7 posto, ove godine pala je na 55,5 posto.

Drugim riječima, na svakih 100 KM uvezene robe BiH je prošle godine izvozila robe u vrijednosti od 56,7 KM, a ove godine 55,5 KM.

Izvoz u EU raste, u zemlje CEFTA-e pada

Dok ukupni vanjskotrgovinski pokazatelji bilježe rast, podaci o razmjeni s najvažnijim trgovinskim partnerima pokazuju različite trendove.

Evropska unija ostaje najvažnije izvozno tržište Bosne i Hercegovine. U prvih devet mjeseci ove godine u zemlje EU izvezeno je robe u vrijednosti 10,23 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 10,2 posto u odnosu na isti period 2025. godine.

Na tržište Evropske unije tako je plasirano približno 76 posto ukupnog bh. izvoza.

Istovremeno, izvoz u zemlje CEFTA-e smanjen je za 5,1 posto i iznosio je 2,08 milijardi KM.

Ovakvi rezultati pokazuju da se rast izvoza prvenstveno oslanja na tržište Evropske unije, dok je u regionalnoj trgovini sa zemljama CEFTA-e zabilježen pad vrijednosti izvezene robe.

Uvoz iz EU premašio 14 milijardi KM

Iako je izvoz u Evropsku uniju značajno porastao, BiH i s ovim tržištem ostvaruje vanjskotrgovinski deficit.

Uvoz iz EU povećan je za 9,6 posto i dostigao je 14,15 milijardi KM, što znači da je vrijednost uvezene robe bila veća od izvoza za približno 3,92 milijarde KM.

Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini s Evropskom unijom iznosila je 72,3 posto, što je znatno više od ukupne pokrivenosti na nivou BiH.

S druge strane, uvoz iz zemalja CEFTA-e povećan je za 1,4 posto, na 2,81 milijardu KM. Uz istovremeni pad izvoza, vanjskotrgovinski deficit s ovim zemljama iznosio je približno 730 miliona KM.

Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini sa zemljama CEFTA-e iznosila je 73,8 posto.

Rast izvoza nije dovoljan da smanji deficit

Podaci za prvih devet mjeseci pokazuju da BiH nastavlja povećavati vrijednost izvoza, ali da se istovremeno povećava i njena vanjskotrgovinska neravnoteža.

U odnosu na prošlu godinu, izvoz je povećan za približno 800 miliona KM, dok je uvoz porastao za gotovo 1,9 milijardi KM.

Posebno se izdvajaju rast izvoza na tržište Evropske unije i pad izvoza u zemlje CEFTA-e, što ukazuje na različita kretanja na dva važna tržišta za bh. kompanije.

Uprkos rastu izvoza, BiH je za devet mjeseci ove godine uvezla približno 10,75 milijardi KM više robe nego što je izvezla, a taj iznos već je za više od milijardu KM veći nego u istom periodu prošle godine.