Građevinske kompanije iz Bosne i Hercegovine od jula do septembra 2026. godine izvele su u inostranstvu radove vrijedne 56,03 miliona KM, što je 13,9 posto manje nego u istom periodu prošle godine. Najveća vrijednost radova zabilježena je u Češkoj, a slijede Hrvatska i Rumunija. Na te tri zemlje otpalo je 67,1 posto ukupne vrijednosti, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Češka prva, Hrvatska blizu
U Češkoj su bh. kompanije izvele radove vrijedne 14,20 miliona KM, odnosno nešto više od četvrtine ukupne vrijednosti radova u inostranstvu. Svi radovi u toj zemlji odnosili su se na visokogradnju.
U Hrvatskoj je vrijednost radova iznosila 13,31 milion KM, od čega se 9,77 miliona KM odnosilo na niskogradnju. U Rumuniji je svih 10,10 miliona KMrealizovano u niskogradnji. Na Hrvatsku i Rumuniju zajedno otpalo je oko 82 posto vrijednosti svih radova niskogradnje koje su bh. kompanije izvele u inostranstvu tokom kvartala.
Iza Crne Gore slijede Island sa 3,03 miliona KM i Njemačka sa 2,91 milion KM. Na evropskim tržištima izvedeni su radovi vrijedni 55,79 miliona KM, odnosno 99,6 posto ukupne vrijednosti. Izvan Evrope radovi su evidentirani u SAD-u i Alžiru, u ukupnoj vrijednosti od 242.000 KM.
Najviše radnika na gradilištima u Hrvatskoj
Na inostranim gradilištima bh. kompanije imale su u prosjeku 644 radnika, uz još 25 zaposlenih na rukovodećim i administrativnim poslovima. Najviše radnika na gradilištima bilo je u Hrvatskoj (171)i Srbiji (145). U Češkoj, vodećoj po vrijednosti izvedenih radova, na gradilištima su u prosjeku radila 32 radnika.
Nove narudžbe manje nego lani
Bh. kompanije u trećem kvartalu zaključile su nove ugovore za radove u inostranstvu vrijedne 54,54 miliona KM. Vrijednost novih narudžbi bila je 14,1 posto manja nego u trećem kvartalu 2025, ali 17,7 posto veća nego u drugom kvartalu ove godine. Češka, Hrvatska i Rumunija predvodile su i po vrijednosti novih ugovora, sa ukupno 36,60 miliona KM.
Vrijednost izvedenih radova porasla je 53,6 posto u odnosu na prethodni kvartal. Od ukupnog iznosa, 31,83 miliona KM odnosilo se na visokogradnju, a 24,21 milion KM na niskogradnju. Agencija kvartalne indekse objavljuje bez sezonskog prilagođavanja.


















