Iako su ukupni troškovi zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini tokom 2025. godine porasli za 6,5 posto, ulaganja u ovu oblast bilježe značajan pad. Od ukupno 341 milion KM izdvajanja, na investicije je otišlo svega 49,2 miliona KM.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, investicije u zaštitu okoliša smanjene su za 23,6 posto u odnosu na 2024. godinu, kada su iznosile 64,4 miliona KM.
Struktura troškova pokazuje da je čak 85,6 posto sredstava usmjereno na tekuće aktivnosti, dok investicije čine svega 14,4 posto ukupnih izdvajanja. Najviše novca troši se na upravljanje otpadom, zatim na otpadne vode i zaštitu zraka.
Posebno zabrinjava struktura ulaganja. Gotovo tri četvrtine investicija odnose se na tehnologije za uklanjanje zagađenja nakon njegovog nastanka, dok je svega 26,7 posto usmjereno na integrirane tehnologije koje sprečavaju ili smanjuju zagađenje tokom proizvodnje.
Zaštita okoliša se i dalje posmatra kao trošak
Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora Eko foruma Zenica, upozorava da rast ukupnih izdvajanja ne znači nužno i napredak, posebno kada se ne uzima u obzir inflacija.
"Porast ukupnih troškova u apsolutnom iznosu ne znači ništa, jer ne uzima u obzir inflaciju. Za pravu sliku bi trebalo uzimati relativne odnose, a ne iznos u KM", istakao je Lemeš.
Prema njegovoj ocjeni, zaštita okoliša u BiH i dalje se tretira kao trošak, a ne kao dugoročna investicija. Namjenska sredstva uglavnom se koriste za sanaciju već nastale štete, čišćenje divljih deponija i nabavku komunalne opreme, dok je potrebno više ulagati u preventivne mjere.
Kao prioritete izdvaja ugradnju filtera za smanjenje emisija, zaštitu vodnih resursa i prirodnih područja te dosljednu primjenu propisa.
Posebno je upozorio na fragmentiranost nadležnosti između različitih nivoa vlasti, nedovoljne inspekcijske kapacitete i slabo sankcionisanje ekoloških prekršaja.
Za projekte upravljanja otpadom više od 8,5 miliona KM
Iz Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH navode da je tokom 2024, 2025. i dosadašnjeg dijela 2026. godine za projekte upravljanja otpadom stavljeno na raspolaganje više od 8,5 miliona KM.
Ipak, odobrena sredstva ne znače nužno i potpunu isplatu, jer se novac isplaćuje nakon dokazivanja namjenskog utroška, a pojedini projekti budu otkazani.
Iz Fonda ističu da interes za sufinansiranje raste, ali da lokalne zajednice i komunalna preduzeća često nemaju dovoljno novca za vlastito učešće niti stručnih kapaciteta za pripremu projekata.
"Komunalna preduzeća generalno posluju na granici održivosti ili ispod nje", navode iz Fonda.
Zbog toga su prijave uglavnom usmjerene na nabavku osnovne opreme, dok su složeniji projekti, poput izgradnje reciklažnih dvorišta i unapređenja odlagališta, znatno manje zastupljeni.
Nedostatak podataka otežava planiranje
Dodatni problem predstavlja nepotpuna evidencija o nastanku, kretanju i zbrinjavanju otpada. Iako je uspostavljen Informacioni sistem upravljanja otpadom, iz Fonda priznaju da pojedine kompanije još nisu registrovane niti dostavljaju propisane podatke.
Lemeš smatra da bez pouzdanih informacija nije moguće kvalitetno planirati investicije niti pratiti njihove rezultate. Zbog toga je, kako ističe, potrebno pojačati inspekcijski nadzor i strožije kažnjavati one koji krše propise ili dostavljaju netačne podatke.
Iz Fonda očekuju da će unapređenje informacionog sistema i Federalni plan upravljanja otpadom, usvojen u augustu 2026. godine, doprinijeti boljem planiranju budućih aktivnosti.
Ipak, pad investicija pokazuje da su pred BiH značajni izazovi: od osiguravanja finansijskih sredstava do jačanja institucija i prelaska sa sanacije posljedica na preventivnu zaštitu okoliša.
