Zaštita prirodnih pašnjaka, staništa poludivljih konja i prostora važnog za vodosnabdijevanje Livna među ciljevima je inicijative da se 69,2 kvadratna kilometra visoravni Kruzi proglasi zaštićenim krajolikom. Stručno obrazloženje prijedloga predstavljeno je u četvrtak u Velikoj vijećnici Grada Livna, u okviru druge javne rasprave.
Predložena zaštita područja Krug planine omogućila bi nastavak tradicionalnog stočarstva, pčelarstva i drugih djelatnosti, uz utvrđena pravila upravljanja i održivog korištenja prirodnih resursa.
Prof. Mirjana Miličević, stručnjakinja za zaštitu prirode koja je vodila izradu stručnog obrazloženja, naglasila je povezanost prirodnih vrijednosti visoravni s načinom života lokalnog stanovništva.
"Visoravan Kruzi doista je područje od neprocjenjive vrijednosti. Zbog svojih geomorfoloških i mikroklimatskih posebnosti na tom su se prostoru razvili specifični ekosustavi, a posebno je važna povezanost prirodnih vrijednosti s tradicionalnim načinom života stanovništva", kazala je Miličević.
Na ovom prostoru zabilježeno je 18 biljnih vrsta značajnih za zaštitu prirode, od kojih je 11 endemskih, kao i 27 speleoloških objekata. Dodatni značaj visoravni predstavlja njena povezanost s izvorom Duman, važnim za snabdijevanje Livna vodom.
Miličević je ukazala i na ulogu prirodnih pašnjaka u očuvanju tradicionalnog stočarstva i proizvodnje livanjskog sira. Visoravan je ujedno stanište poludivljih konja, jednog od prepoznatljivih simbola ovog kraja.
Predložene tri zone zaštite
Stručno obrazloženje predviđa tri zone s različitim režimima zaštite i korištenja prostora.
Najosjetljivija staništa, izvorišta i speleološki lokaliteti bili bi obuhvaćeni prvom zonom, za koju je predložen strogi režim zaštite. Najveći dio visoravni pripao bi zoni usmjerene zaštite, u kojoj bi se čuvali pašnjaci i nastavila tradicionalna ispaša. Treća zona omogućila bi održivo korištenje prostora, uključujući uređeni turizam i rekreaciju.
Upravo je dugogodišnja povezanost stanovništva s visoravni, prema riječima Miličević, razlog za predlaganje kategorije zaštićenog krajolika, koja objedinjuje očuvanje prirode i nastavak tradicionalnih djelatnosti.
Gradonačelnik Livna Darko Čondrić naveo je da je Grad pokrenuo postupak kako bi sačuvao prirodna bogatstva ovog prostora i osigurao njegovo dugoročno održivo korištenje.
"Mi kao Grad želimo zaštititi to područje, njime gospodariti i upravljati na kvalitetan način, u smislu održivog turizma, stočarstva, poljoprivrede i razvoja ruralnog turizma", kazao je Čondrić.
Upozorio je na rastuće pritiske na visoravan, među kojima su nekontrolirano kretanje terenskih vozila i quadova te planirani veliki investicijski zahvati koje Grad smatra nespojivim s očuvanjem prirodnih vrijednosti tog područja.
Prema Čondrićevim riječima, Livno je prva jedinica lokalne samouprave koja je nakon izmjena federalnog Zakona o zaštiti prirode nadležnom federalnom ministarstvu podnijela zahtjev za pokretanje postupka zaštite područja.
Konačnu odluku donosi Gradsko vijeće
Učesnici druge javne rasprave iznijeli su primjedbe i prijedloge na predstavljeno stručno obrazloženje. Nakon njihovog razmatranja uslijedit će dorada dokumenta, a potom javne konsultacije o dokumentaciji i nacrtu odluke.
Prije nego što prijedlog bude upućen Gradskom vijeću Livna, potrebno je pribaviti saglasnost nadležnog kantonalnog ministarstva. Vijeće će zatim odlučivati o proglašenju zaštićenog područja.
Prijedlog trenutno obuhvata samo dio visoravni koji administrativno pripada Livnu. Budući da se ova prirodna cjelina prostire i na područja Glamoča i Tomislavgrada, Miličević je istakla da bi uključivanje susjednih lokalnih zajednica u budućnosti omogućilo njenu cjelovitiju zaštitu.
