Općine Kupres i Tomislavgrad te gradovi Livno i Sinj potpisali su sporazume o saradnji na uspostavljanju zajedničkog prekograničnog geoparka "Dinaridi – od izvora do Jadrana". Dugoročni cilj inicijative je ispunjavanje uslova za kandidaturu i sticanje statusa UNESCO-ovog globalnog geoparka.
U realizaciji projekta učestvuju i Visoka škola za turizam i menadžment Konjic (VSTIM Konjic) te Hercegbosanske šume, a potpisani sporazumi predstavljaju osnovu za zajedničke aktivnosti u oblasti zaštite prirodne i kulturne baštine, razvoja održivog turizma, obrazovanja, naučnih istraživanja i lokalne privrede.
Ideja o uspostavljanju geoparka proizašla je iz međunarodne saradnje i iskustava VSTIM-a Konjic, koji učestvuje u projektu Interreg Danube GeoTour Plus. Riječ je o projektu usmjerenom na unapređenje geoturizma, povezivanje geoparkova i primjenu uspješnih europskih praksi.
Inicijativi su se pridružile i Hercegbosanske šume, čije iskustvo i poznavanje šumskih, prirodnih i hidroloških obilježja ovog područja imaju značajnu ulogu u planiranju budućeg geoparka. U povezivanju partnera i koordinaciji dosadašnje saradnje učestvovala je i dr. Zrinka Bauer.
Marijan Lozančić iz Hercegbosanskih šuma izjavio je za Fenu da je osnovna zamisao povezati područja dinarskog krša koja čine zajedničku prirodnu, geološku i hidrološku cjelinu.
"Ključna ideja razvila se iz činjenice da je prostor Kupresa svojevrsna početna točka našeg hidrološkog putovanja prema Jadranu. Voda je tako postala poveznica koja može povezati različite prirodne fenomene, krajolike, gradove i općine – od Stožera, Plazenice i Kupreškog polja, preko Šuice, Duvanjskog i Livanjskog polja, Cincara i Kruga, pa sve do Dinare, Kamešnice, Sinja i Cetine", rekao je Lozančić.
Geopark bi povezivao planine, rijeke i kraška polja
Budući geopark zamišljen je kao jedinstven prostor koji bi obuhvatio planinske masive, kraška polja, izvore, ponore, podzemne vodene sisteme i rijeke.
Prilikom utvrđivanja njegovih granica prvenstveno će se uzimati u obzir prirodne i hidrološke karakteristike terena. Istovremeno će se razmatrati administrativne granice te razvojni i organizacijski kapaciteti lokalnih zajednica uključenih u projekat.
Osim očuvanja geoloških i prirodnih vrijednosti, planirano je povezivanje tih resursa s kulturnim naslijeđem, tradicijom, gastronomijom i postojećom turističkom ponudom.
Nove mogućnosti za turizam i lokalnu privredu
Uspostavljanje geoparka moglo bi doprinijeti razvoju novih turističkih sadržaja i otvaranju poslovnih mogućnosti za stanovništvo uključenih područja.
Među aktivnostima koje se razmatraju su uređenje edukativnih i geoloških staza, uspostavljanje planinarskih i biciklističkih ruta, organizacija vođenih obilazaka te razvoj turističke ponude zasnovane na lokalnoj gastronomiji.
Takav koncept mogao bi koristiti lokalnim proizvođačima, ugostiteljima, turističkim radnicima i mladima, uz istovremenu zaštitu prirodnih resursa i očuvanje identiteta ovog prostora.
Jedan od potencijalnih turističkih brendova budućeg geoparka je GeoFood, projekat koji su razvili studenti VSTIM-a Konjic. S ovim projektom studenti su 2023. godine osvojili prvo mjesto na međunarodnom takmičenju UNWTO Studentske lige u Madridu.
GeoFood bi mogao objediniti gastronomsku ponudu i prirodno naslijeđe Kupresa, Livna, Tomislavgrada i Sinja, stvarajući prepoznatljiv turistički proizvod zasnovan na lokalnim resursima.
Mogućnosti takvog povezivanja predstavljene su i u naučnom radu o zonama divlje hrane u kraškim geoparkovima, koji je prezentiran na međunarodnoj konferenciji na Plitvičkim jezerima.
Istraživanje se bavi odnosom geoloških karakteristika, šumskih ekosistema i samoniklih biljnih i drugih vrsta koje se tradicionalno koriste u ishrani. Među njima su gljive i borovnice karakteristične za planinske šume, kao i šparoge i aromatično bilje koje raste u toplijim kraškim područjima.
S obzirom na to da inicijativa povezuje područja Bosne i Hercegovine i Hrvatske, očekuju se i mogućnosti zajedničkog razvoja turističkih proizvoda, obrazovnih programa, istraživanja i međunarodnih projekata.
Podršku uspostavljanju geoparka pružila je i Vlada Hercegbosanskog kantona, putem Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Lozančić je naglasio da uspjeh inicijative zavisi i od uključivanja stanovništva, organizacija i institucija koje djeluju na ovom području.
"Geopark se ne gradi samo na karti. On se gradi među ljudima koji taj prostor poznaju, vole i žele ga sačuvati i razvijati. Zato želimo uključiti planinarska društva, GSS, turističke zajednice, udruge, znanstvene i stručne institucije, lokalne vlasti, ali i ljude koji na tom prostoru žive i rade", istaknuo je Lozančić.
Slijedi formiranje Inicijativnog odbora i priprema za UNESCO kandidaturu
Potpisivanje sporazuma predstavlja početnu fazu uspostavljanja geoparka, a naredni korak bit će formiranje Inicijativnog odbora za geopark "Dinaridi – od izvora do Jadrana".
Ovo tijelo trebalo bi koordinirati aktivnosti partnera i raditi na ispunjavanju preduslova za formalno osnivanje geoparka.
U narednom periodu planirano je evidentiranje geološke, hidrološke, prirodne i kulturne baštine, kao i detaljnije razmatranje teritorijalnog obuhvata budućeg geoparka.
Predviđeno je i uključivanje naučnih i stručnih ustanova, turističkih zajednica, udruženja, privrednih subjekata i lokalnog stanovništva.
Poseban dio aktivnosti odnosit će se na uspostavljanje odgovarajućeg modela upravljanja, razvoj obrazovnih programa i stvaranje uslova za održivi ekonomski razvoj lokalnih zajednica.
Dugoročno je planirana i priprema dokumentacije za eventualnu kandidaturu za status UNESCO-ovog globalnog geoparka, nakon što budu ispunjeni potrebni uslovi.
