Postavljanjem solarnih elektrana na 76 javnih objekata Mostar bi mogao proizvoditi oko 2.213 megavatsati električne energije godišnje i smanjiti troškove struje za približno 551.000 KM. Pokazala je to studija potencijala gradskih krovova, predstavljena u četvrtak u Gradskoj vijećnici.
Kompanija nLogic iz Sarajeva analizirala je krovove 202 javna objekta, čija ukupna površina iznosi oko 71.000 kvadratnih metara. Utvrđeni tehnički potencijal procijenjen je na približno 4.900 kilovat-vršne snage (kWp), uz moguću godišnju proizvodnju od oko 6.800 MWh električne energije.
Ipak, detaljna analiza izdvojila je 76 objekata kao najpogodnije za ugradnju elektrana namijenjenih isključivo vlastitoj potrošnji. Njihova ukupna snaga iznosila bi 1.590 kWp, uz procijenjenu godišnju uštedu od 551.000 KM.
Voditelj projekta ispred Grada Mostara Darko Knezović poručio je da značaj studije nadilazi finansijske uštede jer ona određuje i smjer energetske tranzicije lokalne zajednice.
"Jako bitna nam je podrška Federalnog ministarstva energetike, Fonda za zaštitu okoliša, OIEIEK-a, FERK-a i drugih koji su bili danas ovdje s nama kako bi nam pomogli odrediti pravac i smjer u kojem idemo i treba li tu nešto korigirati", kazao je Knezović.
Za prvu fazu osigurano oko 500.000 KM
Prema Knezovićevim riječima, korištenje obnovljivih izvora energije za Mostar nema alternativu. U ponedjeljak su planirane prve aktivnosti u okviru projekta Apollo, za čiju je prvu fazu osigurano oko pola miliona KM.
"Mostar želi biti grad dobre energije, želimo iskoristiti potencijal naših krovova, koji je ogroman. Na našim javnim površinama mi već sad imamo instalirano više od jednog megavata snage. To je dobar znak u kojem pravcu ide Mostar. Već u ponedjeljak krećemo u akciju prve faze kroz projekt Apollo, a za koju imamo osigurana sredstva u iznosi od oko 500.000 maraka. Kod Gradske vijećnice napravit ćemo natkriveni parking gdje ćemo proizvoditi el. energiju koju ćemo koristiti za Osnovnu školu za djecu s poteškoćama u razvoju "Moj svijet", Pučkoj kuhinji i Vijećnici. Također, planirana je solarna elektrana na školi u Centru 2, Narodnom pozorištu Mostar i u Centru za stare i iznemogle u Luci, Tekija", kazao je Knezović.
Podršku projektima potvrdila je i tajnica Gradskog vijeća Mostara Marija Soldo. Podsjetila je da je Vijeće na posljednjoj sjednici usvojilo odluku o osnivanju zajednice obnovljive energije za potrebe određenih gradskih ustanova.
Solarna energija i za domaćinstva
Vršilac dužnosti člana Uprave Operatora za obnovljive izvore energije (OIEIEK) Armin Đuliman ocijenio je da studija ima značaj i za građane, kojima može približiti mogućnosti proizvodnje električne energije za vlastite potrebe.
"Ova studija podržana je od strane institucija kojima se mora vjerovati i napravljena od odgovarajućih i vrlo kvalificiranih kadrova i nema nikakve sumnje da će polučiti rezultate na način da će građani sve više i više prihvaćati građansku energiju kao svoju energiju, energiju za svoj dom. Građanska energija je ona koju građani prave sami za sebe i ona može biti spasitelj elektroenergetskog sistema jer mi smo u situaciji da BiH nema dovoljno električne energije", kazao je Đuliman.
Prema njegovoj procjeni, ukupni troškovi male solarne elektrane snage 10 kilovata, od početne ideje do realizacije, za građanina ne bi trebali premašiti 15.000 KM.
"Administrativna procedura sve je jednostavnija jer ta energija je sada svakome potrebna. Moja preporuka svim građanima je da se prilikom odluke o kupovini komponenti za takvu elektranu uvijek odlučuju za više efikasne solarne panele i provjerene proizvođače opreme jer ta elektrana nije od danas do sutra nego će obavljati svoju funkciju 30 godina. Oni koji ulože danas po procjeni bi isplatili sve za pet do sedam godina, uz subvencije koje OIEIEK daje, što znači da će ostatak od 25 godina ta električna energija koju sami sebi proizvode za njih biti besplatna", kazao je Đuliman.
Planovi razvoja do 2030. godine
Studija je izrađena u okviru projekta „Program razvoja solarnih sistema za proizvodnju električne energije na javnim objektima Grada Mostara“, uz sufinansiranje Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH. Usklađena je s gradskim Akcijskim planom održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP).
Na predstavljanju su prikazani i prateći dokumenti koji obuhvataju period do 2030. godine: detaljni energetski auditi javnih objekata, audit sistema klimatizacije (KGH), mapa puta za mobilizaciju sredstava te akcijski plan ugradnje solarnih sistema.
