Bosna i Hercegovina postaje odredište za sve veći broj stranih studenata, a osim tradicionalno zastupljenih državljana susjednih zemalja, raste i interes mladih iz udaljenijih dijelova svijeta. Posebno se izdvaja Indija, čiji državljani sve češće biraju domaće visokoškolske ustanove, naročito medicinske fakultete s nastavom na engleskom jeziku. Ipak, ostaje otvoreno pitanje koliko njih nakon sticanja diplome odluči ostati u BiH i ovdje započeti profesionalnu karijeru.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u akademskoj 2024/2025. godini na visokoškolskim ustanovama u zemlji studiralo je 6.875 stranih državljana. To je 934 više nego godinu ranije, kada je evidentirano 5.941 stranih studenata, što predstavlja rast od gotovo 16 posto.
Najveći broj stranih studenata dolazi iz Hrvatske, čijih je državljana bilo 1.966, i Srbije, iz koje su evidentirana 1.905 studenta. Slijede Turska s 1.001 studentom, Crna Gora sa 896 i Indija sa 464. Studenti iz ovih pet država čine više od 90 posto ukupne strane studentske populacije u BiH.
Rast broja studenata iz susjedstva i dalje je jedan od glavnih faktora povećanja ukupnog broja stranih studenata. Od ukupnog godišnjeg povećanja, gotovo 72 posto odnosi se na Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Broj studenata iz Srbije porastao je za 275, iz Hrvatske za 245, a iz Crne Gore za 151. Ovi podaci ukazuju na značaj geografske blizine, jezičkih sličnosti i drugih veza sa susjednim državama pri izboru mjesta studiranja.
Istovremeno, sve je izraženije interesovanje kandidata iz pojedinih azijskih zemalja. Broj studenata iz Azije povećan je sa 1.413 u akademskoj 2023/2024. na 1.618 u 2024/2025. godini, a najveći rast zabilježen je među državljanima Indije. Njihov broj porastao je sa 323 na 464, odnosno za gotovo 44 posto. Za razliku od toga, broj studenata iz Bangladeša ostao je gotovo isti – sa 19 smanjen je na 18.
Sve više odobrenja boravka po osnovu obrazovanja
Da obrazovanje postaje sve značajniji razlog dolaska stranih državljana u Bosnu i Hercegovinu potvrđuju i podaci Ministarstva sigurnosti BiH. Prema Migracijskom profilu Bosne i Hercegovine, od 2021. do 2025. godine izdato je ukupno 13.331 odobrenje privremenog boravka po osnovu obrazovanja. To je približno petina svih odobrenja privremenog boravka izdatih u tom periodu.
Broj ovih odobrenja povećan je sa 1.787 u 2021. na 3.497 u 2025. godini, što predstavlja rast od 96 posto. Najveći godišnji skok zabilježen je 2023. godine, kada je broj odobrenja bio za 45 posto veći nego godinu ranije.
Ipak, ove brojke ne treba poistovjećivati s brojem upisanih stranih studenata. Evidencija Ministarstva sigurnosti obuhvata privremene boravke odobrene po osnovu obrazovanja, bez razdvajanja prema nivou školovanja, dok Agencija za statistiku prati broj upisanih studenata.
Detaljniji podaci o stranim državljanima koji borave u BiH radi visokog obrazovanja dostupni su u evidenciji Službe za poslove sa strancima. Početkom oktobra 2026. godine, prema tim podacima, u zemlji je bilo 2.715 stranih državljana s važećim privremenim boravkom odobrenim po ovom osnovu.
Najviše ih je iz Turske, 1.120, dok je na drugom mjestu Indija sa 562 državljana. Slijede Srbija sa 258 i Crna Gora sa 172. Među deset najzastupljenijih državljanstava nalaze se i Hrvatska, Njemačka, Egipat, Sirija, Ruska Federacija i Libija.
Podaci Službe posebno ukazuju na nagli porast broja državljana Indije koji dolaze u BiH radi visokog obrazovanja. U 2022. godini evidentirano je 20 odobrenih privremenih boravaka po ovom osnovu, dok je naredne godine taj broj dostigao 389. Tokom 2024. godine izdato je 458 takvih odobrenja, a 2025. čak 633.
Iz Službe za poslove sa strancima naglašavaju da se rast dolazaka odnosi prvenstveno na državljane Indije i pojedinih drugih azijskih zemalja, ali ne podrazumijeva jednako povećanje broja studenata iz svih država južne Azije.
Na Univerzitetu u Sarajevu najviše studenata iz susjednih zemalja
Univerzitet u Sarajevu također bilježi povećanje broja stranih studenata. U akademskoj 2025/2026. godini evidentirano je 855 stranih državljana iz 44 države, dok ih je godinu ranije bilo 800 iz 34 zemlje. Broj stranih studenata tako je povećan za 6,88 posto, a proširena je i lista država iz kojih dolaze.
Struktura studenata na UNSA razlikuje se od one na pojedinim medicinskim fakultetima u BiH, gdje su izraženije zastupljeni studenti iz udaljenijih zemalja. Na Univerzitetu u Sarajevu najbrojniji su državljani Srbije, njih 295, te Crne Gore, kojih je 263, i Hrvatske, sa 120 studenata. Zajedno čine gotovo 80 posto svih stranih studenata na ovoj visokoškolskoj ustanovi.
Nakon njih slijede studenti iz Turske, Njemačke, Sirije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Slovenije. U posljednje dvije akademske godine Univerzitet nije evidentirao studente iz Indije, Pakistana i Nepala, dok su u akademskoj 2025/2026. godini zabilježena tri studenta iz Bangladeša.
Iz UNSA navode da se najveći broj stranih državljana obrazuje na Medicinskom, Stomatološkom, Ekonomskom i Elektrotehničkom fakultetu, kao i u Centru za interdisciplinarne studije „Prof. dr. Zdravko Grebo“.
Jedan od načina na koji Univerzitet nastoji privući veći broj međunarodnih kandidata jeste razvoj programa na engleskom jeziku. Trenutno ih je deset na prvom i drugom ciklusu studija, uključujući integrirane programe.
Među njima su International Medical Degree Program, integrirani studij dentalne medicine i program Data Science na Elektrotehničkom fakultetu. Dostupni su i programi iz finansija, marketinga, poslovanja i menadžmenta na Ekonomskom fakultetu, master studij Demokratija i ljudska prava u jugoistočnoj Evropi (ERMA), kao i Public Governance and Business Administration na Fakultetu za upravu.
Foča privlači stotine studenata iz Indije
Da programi na engleskom jeziku mogu privući studente i iz geografski udaljenih država, pokazuje primjer Medicinskog fakulteta u Foči Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Na ovom fakultetu studiraju 772 studenta iz 38 zemalja, a najzastupljeniji su državljani Indije, kojih je 446.
Iz ove visokoškolske ustanove za Fenu su naveli da posljednje dvije godine na prvu godinu upisuju oko 40 studenata iz Indije, uz nekoliko kandidata iz Bangladeša.
Kako pojašnjavaju, prije pokretanja nastave na engleskom jeziku analizirali su interesovanje na tržištima različitih zemalja, s posebnim osvrtom na države u razvoju, među kojima je i Indija. Tokom istraživanja prepoznata je potreba za ljekarima u Indiji i drugim dijelovima Azije i Afrike, nakon čega je fakultet počeo sarađivati s agencijama koje su pomagale u dolasku studenata.
U pripremi programa konsultirali su se i s fakultetima u regionu koji već izvode nastavu na engleskom jeziku, a registrirali su se i kod Medicinskog savjeta Indije. Prvi dolasci studenata, kako navode, doprinijeli su širenju interesovanja jer su studenti koji su već pohađali nastavu svoja iskustva prenosili potencijalnim kandidatima.
Osim studijskog programa, među razlozima za izbor Foče studenti navode prihvatljivu školarinu, niže troškove života u odnosu na zemlje Evropske unije, kao i činjenicu da postupak dobijanja vize i dozvole boravka u BiH ne smatraju pretjerano komplikovanim.
Do sada je na Medicinskom fakultetu u Foči diplomiralo 56 studenata, a prema podacima fakulteta, gotovo svi su se nakon završetka studija vratili u matične zemlje.
Mostar privlači studente iz zapadne Evrope
Međunarodne studente privlači i Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, gdje se na studiju medicine na engleskom jeziku trenutno obrazuju 122 studenta, od kojih su 107 strani državljani.
Najviše ih dolazi iz Njemačke, a među zemljama porijekla su i Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Slovenija, Hrvatska, Poljska, Francuska, Norveška i Švedska.
Program na engleskom jeziku pokrenut je 2018. godine. Iz Fakulteta navode da od tada bilježe kontinuiran rast interesovanja stranih kandidata, iako u prve četiri godine nisu uspijevali popuniti planiranu kvotu od 30 studenata. Jedan od razloga bila je nedovoljna prepoznatljivost studija izvan Bosne i Hercegovine.
Promjene u organizaciji i intenzivnija međunarodna promocija od 2022. godine donijele su rezultate, pa Fakultet u posljednje tri godine redovno popunjava predviđeni broj mjesta.
Među prednostima koje studenti izdvajaju jesu rad u manjim grupama, neposrednija komunikacija s profesorima i integrirana blok-nastava. Takav model podrazumijeva da se studenti u određenom periodu posvete jednom predmetu, nakon čega polažu ispit.
Važan dio obrazovanja čini i klinička praksa u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, gdje studenti stiču praktična znanja i iskustvo u radu s pacijentima. Uz kvalitet nastave, izbor Mostara povezuju i s nižim životnim troškovima, sigurnošću, klimom, geografskim položajem i mogućnošću upoznavanja drugačijeg kulturnog okruženja.
Mogu li strani diplomci ostati u BiH?
Rast broja stranih studenata otvara i pitanje njihovih mogućnosti nakon završetka školovanja. Iz Ministarstva sigurnosti BiH za Fenu pojašnjavaju da strani državljani, u skladu sa Zakonom o strancima, nakon okončanja visokog obrazovanja moraju napustiti zemlju, osim ako ne ispune uslove za drugi osnov boravka.
Oni koji žele raditi u BiH moraju pokrenuti postupak za odobravanje privremenog boravka po osnovu zaposlenja. Za to je potrebna odgovarajuća radna dozvola, koju izdaje nadležni organ u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko distriktu. Zahtjev za njeno izdavanje podnosi poslodavac.
Strani diplomci zahtjev za boravak radi rada mogu podnijeti putem diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH, odnosno nakon ponovnog ulaska u zemlju na osnovu odgovarajuće vize ili bezviznog režima, u skladu s propisanim uslovima.
Ipak, nema jedinstvenog podatka o tome koliko stranih studenata nakon diplomiranja ostaje živjeti i raditi u Bosni i Hercegovini.
Iz Službe za poslove sa strancima navode da ne vode objedinjenu evidenciju stranih državljana koji nakon školovanja mijenjaju osnov boravka zbog zaposlenja, spajanja porodice ili drugih razloga. Zbog toga ne raspolažu jedinstvenom statistikom o broju onih koji nakon studija ostaju u zemlji.
Ni Univerzitet u Sarajevu nije dostavio konkretne podatke o broju stranih diplomaca koji su ostali u BiH. Iz ove ustanove navode da kontinuirano razvijaju načine praćenja akademskog i profesionalnog puta bivših studenata, uključujući i one koji dolaze iz inostranstva.
Administrativna podrška i kontrola boravka
Povećanje broja stranih studenata zahtijeva i odgovarajuću podršku tokom upisa, reguliranja boravka i uključivanja u akademsku i lokalnu zajednicu.
Na Univerzitetu u Sarajevu informiranje i upis stranih kandidata organizirani su neposredno preko nadležnih službi, bez korištenja komercijalnih posrednika za njihovo regrutovanje.
Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru također navodi da nema ugovore s posredničkim agencijama. Ipak, pojedini studenti samostalno angažiraju organizacije koje im pomažu u izboru univerziteta i pripremi potrebne dokumentacije.
Fakultet im pruža administrativnu pomoć pri reguliranju boravka i pribavljanju potrebnih potvrda, dok se u pronalasku smještaja često mogu osloniti i na studente viših godina.
Istovremeno, Služba za poslove sa strancima prilikom odobravanja i produženja privremenog boravka provjerava da li strani državljani zaista borave u BiH radi školovanja. Osim formalnog upisa na akreditiranu visokoškolsku ustanovu, prema potrebi se provjerava i napredovanje u studiju, uključujući položene ispite.
Ukoliko se utvrdi da stranac ne ispunjava zakonske uslove ili da boravak koristi suprotno odobrenoj svrsi, zahtjev može biti odbijen. Visokoškolske ustanove obavezne su Službi dostaviti podatke o upisanim stranim studentima u roku od 30 dana od početka akademske godine.
Podaci nadležnih institucija pokazuju da BiH privlači studente različitih profila i porijekla – od državljana susjednih zemalja do kandidata iz zapadne Evrope i Azije koji mogućnost obrazovanja pronalaze u programima na engleskom jeziku.
Iz Univerziteta u Sarajevu smatraju da bi za daljnje jačanje međunarodne konkurentnosti trebalo nastaviti ulagati u kvalitet obrazovanja, širiti ponudu studijskih programa na engleskom jeziku, unaprijediti administrativnu podršku i snažnije povezati međunarodnu akademsku mobilnost s mogućnostima profesionalnog razvoja nakon završetka studija.
