Uprkos padu izvoza, BiH u 2024. godini ostvarila ukupan obim razmjene od 45,7 milijardi KM

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je prezentaciju vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2024. godini, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima.

UKUPAN OBIM RAZMJENE OD 45,7 MILIJARDI KM

Na prezentaciji, kojoj su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora i bh. institucija i kompanija, istaknuto je, između ostalog, da je Bosna i Hercegovina u 2024. godini ostvarila ukupan obim razmjene od 45,7 milijardi KM i da je pad izvoza bio neizbježan zbog velike zavisnosti BiH od evropskog tržišta i refleksija na privredne aktivnosti ključnih trgovinskih partnera.

Vrijednost izvoza je bila 16,5 milijardi KM i manja je za 3,64% u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost uvoza bila 29,2 milijarde KM, odnosno veća za 3,35%.

Izvor: VTK BiH

Posljedično, vanjskotrgovinski deficit je iznosio 12,6 milijardi KM u odnosu na 11,1 milijardu KM u 2023. godini.

"Naša vodeća izvozna tržišta, prije svega Njemačka, Hrvatska, Italija, Austrija i Srbija, su pod velikim pritiskom zbog usporavanja svjetske privrede i internih slabosti oslikanih u neadekvatnim ekonomskim politikama i odgovorima na krizna dešavanja. Njemačka privreda, ujedno naše najveće izvozno tržište, na rubu je recesije već drugu godinu zaredom. Slična kretanja imale su i druge članice EU i regiona. Visoke cijene energenata, velika poreska opterećenja, nedostatak radne snage, uz probleme u trgovini sa Kinom, dovele su do pada izvoznih aktivnosti EU, a posljedično i Bosne i Hercegovine", izjavio je predsjednik VTK/STKBiH Vjekoslav Vuković.

Foto: VTK BiH

Komentirajući evidentan pad izvoza u protekloj godini, Vuković kaže da nema mjesta panici.

"Svi panično gledamo na činjenicu da je došlo do pada izvoznih aktivnosti iz BiH zbog različitih globalnih kretanja, kretanja u našem okruženju, pad od 625 miliona KM. Mi ne cijenimo da je to predmet za paniku još uvijek za ekonomiju BiH", kaže Vuković.

Izvor: VTKBiH

Vuković nadalje navodi da je u proteklih pet godina rast izvoza iz BiH bio gotovo 6,5 milijardi KM što predstavlja kontinuiran rast.

"Uvoz ove godine u BiH bio je 29 milijardi KM i postoji jedna vidljiva disproporcija, međutim u ukupnom obimu, kada gledamo vanjskotrgovinsku razmjenu BiH taj obim je porastao, što znači da su kapaciteti, odnosno ekonomske aktivnosti i dalje vrlo aktivne i protočne u BiH i nema mjesta za paniku.", pojasnio je.

Izvor: VTK BiH

PROBLEMI NA TRŽIŠTU EU REFLEKTIRALI SE I NA BIH

Komentirajući konkretno stavku pada izvoza od 625 miliona KM, Vuković navodi da je od toga 400 miliona KM samo električna energija.

"Bilježimo s jedne strane rast energije, a zašto je došlo do pada-pa smanjena je industrijska aktivnost i potreba za električnom enegijom u BiH s jedne strane i smanjena je potreba za električnom energijom u susjednim zemljama gdje smo najviše izvozili zbog njihovih smanjenih proizvodnih aktivnosti", pojašnjava.

"Svaka zemlja kada ulazi u neku recesivnu fazu, prvo čega se ljudi odriču je tekstil, namještaj, automobili, luksuzna roba i td. Sve to zajedno ostavilo je traga i na BiH", dodaje.

"BiH na tržište EU izvozi već sada preko 70 % naših roba. Gledajući samo Njemačku, ona je u proteklih godinu dana imala zahtjeva za proizvodnjom manje od 2 miliona KM u autoindustriji. Industrija BiH je u tom dijelu bila dosta naslonjena na proizvodnju nekih komponenti za automobile i tu je evidentan pad u elektro i željeznom sektoru", kaže.

EU I DALJE U FOKUSU BH. IZVOZA

Izvoz je i dalje usmjeren prvenstveno na tržište EU, na koje se plasira 72,6% od cjelokupnog izvoz.

U 2024. godini došlo je do pada izvoza na tržište EU za 3,21% u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine je Hrvatska.

Ukupni obim razmjene s Hrvatskom iznosi 8,3 mlrd, a nakon Hrvatske su Srbija (12,85%), Njemačka (11,04%), Slovenija (8,57%) i Italija (7,59%).

Najznačajniji partneri po pokrivenosti uvoza izvozom su Austrija (106%) i Njemačka (97%).

Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su: izolovana žica (685,4 mil. KM), električna energija (669,8 mil. KM), željezne ili čelične konstrukcije (567,1 mil. KM), dok smo najviše uvozili: naftna ulja (2,4 mlrd. KM), osobne automobile (1,3 mlrd. KM) i lijekove (769,6 mil. KM).

Tokom posljednjih pet godina trgovina se povećava sa susjednim zemljama kao što je Srbija, iako su tradicionalna izvozna tržišta (Njemačka, Italija, Hrvatska, Austrija) ostala nepromijenjena.

Izvor: VTK BiH

U ukupnom izvozu BiH, metalski i elektrosektor su 2024. učestvovali sa više od 42%, što, gledajući strukturu naše industrije, ovaj sektor stavlja na uvjerljivo prvo mjesto.

Automobilska industrija je ostvarila izvoz u vrijednosti od 678, 5 miliona KM, što je povećanje od 59,7 miliona KM ili 10% u odnosu na 2023. godinu.

Također, pozitivna kretanja bilježi i namjenska industrija koja je u ostvarila izvoz od 561,5 miliona KM, što je povećanje od 153,4 miliona KM ili 38%.

NAJVEĆI PAD JE ZABILJEŽEN KOD IZVOZA ELEKTRIČNE ENERGIJE

U većini sektora privrede zabilježeno je smanjenje izvoza, a povećanje uvoza.

Najveći pad je zabilježen kod izvoza električne energije (37%), dok agroindustrijski i prehrambeni sektor imaju najveći deficit od 3,9 milijardi KM, što je rezultat izvoza u ukupnoj vrijednosti od 1,2 milijarde KM i uvoza od 5,1 milijardi KM.

"BiH je deficitarna u sirovinama za određene prerađevine i mnogi prehrambeni proizvodi kod nas se ne proizvode te upravo to stvara sliku prekomjernog uvoza. Prekomjeran uvoz se kao takav može posmatrati samo u domenu proizvoda koje BiH ima dovoljno za domaće tržište, a to su: voda, bezalkoholna pića, pivo, sezonsko voće i povrće. Ovdje je potrebno pomoću raznih alata kontrolisati uvoz, ali i jačati svijest ljudi o važnosti kupovine domaćih proizvoda s ciljem jačanja bh. ekonomije", rekao je direktor Sektora za makroekonomski sistem Slaviša Ćeranić.

Foto: Akta.ba

ALTERNATIVNA TRŽIŠTA

Vuković pojašnjava da su nastojanja VTK usmjerena na otklanjanje problema na način da se traže nova tržišta.

"Tražimo nova tržišta na području Sjeverne Afrike, fokus su nam zemlje Alžir, Tunis i Maroko. Već imamo posjete stranih organizacija, potpisujemo sporazume, nastojimo vratiti stari sjaj BiH na svim mjestima gdje se pojavi prilika za naše potencijale", ističe.

BIH JOŠ UVIJEK IMA KOMPARATIVNE PREDNOSTI

Vuković podsjeća da su komparativne prednosti BiH su još uvijek jeftina energija, dovoljno radne snage bez nedostataka, te niska stopa poreza na dobit, što zapravo zajedno utiče na održavanje instrumenata konkurentnosti.

"Inflacija u BiH je došla na neka 2,3%, kamatne stope padaju. U konačnici možemo reći da je samo do nas, do naših aktivnosti, do onoga kako ćemo se ponašati u ovim klupama kada izlazimo pred tijela vlasti i javnosti.", zaključio je.

Podsjećamo, obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u 2023. iznosio je 45.413.586.000 KM i bio je manji za 4,39% odnosno 2,08 milijardi KM u odnosu 2022. godinu.

Za Bosnu i Hercegovinu, koja se suočava s izazovima male ekonomije i niske razine trgovinske otvorenosti, izuzetno je važno stvoriti povoljan poslovni ambijent koji će omogućiti kompanijama da postanu konkurentnije na globalnoj sceni.

U 2025. godini, kako su istakli predstavnici VTK/STKBiH, ključno je intenzivirati saradnju između komorskog sistema i vladinih institucija kako bi iznašla najbolja riješenja za izazove koje donosi zelena tranzicija, cirkularna ekonomija i globalne turbulencije – konflikti, inflatorna kretanja, digitalna transformacija, nedostatak radne snage, stagniranje na ključnim izvoznim tržištima kao i poremećaji u lancima opskrbe.

Video prezentaciju svih relevantnih podataka možete pogledati u nastavku:

N.K.