Uz sve učestaliji spomen EU puta Bosne i Hercegovine idu i brojna druga pitanja o kojima se malo ili nikako govori. Jedno od njih je svakako spremnost i sposobnost bh. prehrambene industrije za pristupanje EU tržištu. Premda brojne kompanije iz Bosne i Hercegovine uveliko praktikuju i uspješno izvoze ne samo na europsko, nego i na svjetsko tržište, za veliki broj njih to zvuči skoro pa nedostižno. Kolike šanse imaju mala preduzeća za izlazak, a tek uspjeh i opstanak na europskom tržištu?

Izvoz na europsko tržište zahtijeva niz implementacija i promjena, ali i pruža mnoštvo mogućnosti i igra ključnu ulogu u ekonomiji zemlje. Usljed svjetskih dešavanja, robna razmjena se u protekle dvije godine odvijala otežano, uz usporavanje ekonomske aktivnosti. Geopolitičke tenzije praćene sukobom u Ukrajini i na Bliskom istoku, narušeni odnosi između vodećih sila, problemi u lancima snabdijevanja, klimatske promjene i forsiranje zelene agende ključni su faktori koji su doveli do smanjene ekonomske aktivnosti u Europi, ali i šire.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, Bosna i Hercegovina, kao mala ekonomija i visoko zavisna od globalnih ekonomskih kretanja, nije izuzetak pa je u 2024. godini zabilježen pad izvoznih aktivnosti.

"U 2024. godini Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan obim razmjene od 45,7 milijardi KM, što je gotovo identično u odnosu na isti period 2023. godine. Međutim, obrnuto proporcionalna kretanja uvoza i izvoza narušila su ionako loš koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom. Od ukupne razmjene, vrijednost izvoza iznosi 16,5 milijardi KM, što je manje za 3,64% u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je iznosio 29,2 milijarde KM i veći je za 3,35% u odnosu na prethodnu godinu. Posljedično, spoljnotrgovinski deficit je iznosio 12,6 milijardi KM u odnosu na 11,1 milijardu KM u 2023. godini", navodi se u izvještaju VTK BiH za 2024. godinu.

Kako navode, pad izvoza bio je neizbježan zbog velike zavisnosti BiH od europskog tržišta i refleksija na privredne aktivnosti ključnih partnera.Vodeća izvozna tržišta (Njemačka, Hrvatska, Italija, Austrija, Srbija) su pod velikim pritiskom zbog usporavanja svjetske privrede i internih slabosti oslikanih u neadekvatnim ekonomskim politikama i odgovorima na krizna dešavanja. Njemačka privreda, ujedno naše najveće izvozno tržište, na rubu je recesije već drugu godinu zaredom. Slična kretanja imale su i druge članice EU i regiona.

U posljednje tri godine izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u Europsku uniju bilježi kontinuiran rast. Prema podacima Europske komisije, ukupna vrijednost agrarno-prehrambenog izvoza BiH prema zemljama EU u 2024. godini iznosila je oko 1,36 milijardi eura, dok je vrijednost uvoza iz EU u BiH bila znatno niža, oko 259 miliona eura. Ovi pokazatelji potvrđuju da BiH ostvaruje pozitivan trgovinski bilans u ovom sektoru kada je riječ o tržištu Europske unije.

Trend rasta izvoza prisutan je već duži niz godina — prema procjenama, prosječna godišnja stopa povećanja iznosi oko 5,6 posto u periodu od 2014. do 2024. godine. Među najzastupljenijim izvoznim proizvodima su prerađevine od voća i povrća, mliječni proizvodi, meso i mesne prerađevine, te proizvodi konditorske industrije. U 2022. godini, prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i izvještajima USDA, ukupan izvoz agrarno-prehrambenih proizvoda iz BiH iznosio je približno 595 miliona američkih dolara, što ukazuje na stalni rast kapaciteta domaće proizvodnje i konkurentnosti na inostranim tržištima.

Iako se radi o sektoru koji još uvijek ima značajan prostor za razvoj, ohrabrujući su podaci koji pokazuju da se BiH uspješno pozicionira kao pouzdan partner u snabdijevanju EU tržišta kvalitetnim prehrambenim proizvodima. Uz dalja ulaganja u standarde, certifikaciju i preradu, očekuje se da će izvozni potencijal domaće poljoprivredno-prehrambene industrije nastaviti rasti i u narednim godinama.

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2024. godini iznosio je skoro 1,2 milijarde KM, što čini 7,2% ukupnog izvoza BiH, dok je uvoz bio 5,1 milijardu KM, što čini 17,5% ukupnog uvoza. Ovo je rezultiralo deficitom u sektoru od 3,9 milijardi KM u 2024. godini. Iako izvoz raste u vrijednosti, deficit i dalje ostaje visok i postepeno raste svake godine. Europska unija je i dalje najznačajniji partner BiH u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, s obzirom na to da je udio izvoza poljoprivrednih proizvoda na tržište EU u ukupnom izvozu u 2024. godini iznosio 45%. Na drugom mjestu po značaju, količini i vrijednosti ostvarene trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima za BiH su zemlje CEFTA-e, gdje je udio izvoza činio 42,7%.

Analizirajući izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Bosne i Hercegovine tokom dužeg perioda, primjećujemo da on, uz manje ili veće oscilacije, uglavnom zavisi od nekoliko glavnih kategorija proizvoda. To su: bezalkoholna pića, mlijeko, biljna ulja, proizvodi konditorske industrije, konzervisani proizvodi od peradi te svježe i smrznuto pileće meso i smrznute maline.

Također, u prethodnoj godini zabilježeno je i povećanje izvoza i vrijednosti jestivog voća i orašastih plodova (povećanje od 24,2%), bezalkoholnih i alkoholnih pića (povećanje od 78,6%), pekarskih proizvoda i proizvoda konditorske industrije (povećanje od 7,6%), raznih prehrambenih proizvoda i dodataka prehrani (povećanje od 11,3%), ali i prerađevina od voća i povrća (povećanje od 19,4%).

Iako BiH bilježi rast izvoza određenih kategorija proizvoda (mlijeko, mesne prerađevine, biljna ulja, mlinski proizvodi), i dalje postoji visok trgovinski deficit, naročito zbog uvoza mesa, žitarica, šećera, kafe, bezalkoholnog i alkoholnog pića i cigareta. Svjetska tržišna kretanja, uključujući inflaciju, poremećaje u lancima snabdijevanja i geopolitičke faktore, značajno utiču na sektor, što ukazuje na potrebu za jačom podrškom domaćim proizvođačima kako bi se smanjila zavisnost od uvoza. Visok nivo uvoza kafe i cigareta ukazuje na potrošačke trendove i zavisnost od uvoza. Uvoz kafe vrijednosno je povećan za 25,2%, dok je uvoz cigareta porastao za 27,3%. Ova povećanja pokazuju da su kafa i duvanski proizvodi i dalje među najtraženijom robom u BiH. U 2024. godini Bosna i Hercegovina je imala snažan porast izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Tursku - količinski porast od 232%, a vrijednosno od 109%. Prethodnih godina je dominirao izvoz goveđeg mesa, dok su u 2024. godini vodeći izvozni proizvodi za Tursku bila ulja od sjemena suncokreta i pšenično brašno.

PODACI ZA PRVU POLOVINU 2025.

ŠTA TO ZNAČI ZA BH. IZVOZNIKE?

Analiza dostupnih podataka jasno pokazuje da se bh. izvoznici nalaze između rastućih prilika i strukturnih ograničenja, posebno u kontekstu pristupa i opstanka na tržištu Europske unije.

Prije svega, činjenica da se gotovo polovina ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine plasira upravo na tržište EU, potvrđuje da domaći proizvođači već funkcionišu unutar zahtjevnog regulatornog okvira i da dio sektora posjeduje potrebne tehničke, higijenske i kvalitativne standarde. Istovremeno, kontinuirani rast izvoza određenih kategorija – poput biljnih ulja, bezalkoholnih i alkoholnih pića, mlinskih, pekarskih i konditorskih proizvoda – ukazuje na realan izvozni potencijal, naročito u segmentu prerađevina s višom dodanom vrijednošću.

Međutim, ovi pozitivni trendovi ne poništavaju činjenicu da je Bosna i Hercegovina i dalje izrazit neto uvoznik hrane. U 2023. godini pokrivenost uvoza izvozom u poljoprivredno-prehrambenom sektoru iznosila je svega 23 posto, dok je deficit premašio 3,4 milijarde KM, s izraženim rastom trgovinskog minusa u razmjeni s Europskom unijom.

Ovakva struktura razmjene jasno pokazuje da izvoz počiva na relativno uskom krugu proizvoda, dok se istovremeno veliki dio domaće potrošnje zadovoljava uvozom osnovnih prehrambenih artikala.

Za bh. izvoznike to u praksi znači da EU tržište ostaje istovremeno najveća šansa i najveći izazov. S jedne strane, stabilna potražnja za određenim grupama proizvoda – mliječnim prerađevinama, konditorskim proizvodima, biljnim uljima i proizvodima od voća – otvara prostor za širenje izvoza i jačanje pozicije BiH kao pouzdanog dobavljača. S druge strane, sve strožiji standardi EU, zajedno s ekonomskim usporavanjem u ključnim zemljama partnerima, dodatno otežavaju pristup manjim proizvođačima koji nemaju dovoljno finansijskih i tehnoloških kapaciteta za ulaganja u certifikaciju, sljedivost i modernizaciju proizvodnje.

Poseban izazov predstavlja i visoka osjetljivost sektora na vanjske šokove – inflaciju, poremećaje u lancima snabdijevanja i geopolitičke krize – što se jasno reflektuje kroz rast uvoza i stagnaciju ili pad izvoza na pojedina tržišta. Istovremeno, primjeri snažnog rasta izvoza u Tursku u 2024. i 2025. godini, posebno kod biljnih ulja i brašna, pokazuju da diverzifikacija tržišta može ublažiti zavisnost od EU i smanjiti izloženost rizicima na jednom tržištu.

U konačnici, za bh. izvoznike EU put ne znači automatski veći izvoz, već potrebu za dugoročnim strateškim prilagođavanjem. Bez snažnijih ulaganja u preradu, standardizaciju, udruživanje proizvođača i institucionalnu podršku, mali proizvođači će teško iskoristiti prednosti europskog tržišta. Istovremeno, postojeći pozitivni trendovi jasno pokazuju da sektor ima potencijal da izvozno raste – ali samo uz ciljano jačanje konkurentnosti i smanjenje strukturnog trgovinskog deficita.

M. J. S.