Lideri EU postigli dogovor za plan oporavka ekonomije od 1,82 biliona eura

Lideri 27 zemalja Evropske unije postigli su rano jutros, petog dana samita, dogovor o planu oživljavanja ekonomije u Uniji koja je ugrožena epidemijom korona virusa.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel napisao je jutros na Tviteru da je postignut dogovor kratkom porukom "Dogovor!" (Deal!).

Francuski predsjednik Emanuel Makron je sa svoje strane na Tviteru napisao da je to "istorijski dan za Evropu".

"To je istorijska promjena za našu Evropu i našu zonu eura. Učinjen je veliki korak", rekao je kasnije Makron na konferenciji za novinare i dodao da je za dva mjeseca "izgrađen konsenzus kako bi do sada neviđeni plan o ekonomskom oporavku postao stvarnost".

Angela Merkel je rekla da osjeća "veliko olakšanje poslije teških pregovora" i dodala da je Evropa ipak pokazala da "može zajednički da djeluje".

"To je važan signal koji je iznad Evrope. To je odgovor na najveću krizu s kojom se Unija suočava od njenog nastanka", rekla je njemačka kancelarka.

Španski premijer Pedro Sančes izjavio je da je to "veliki dogovor za Evropu" i nazvao ga "pravim Maršalovim planom".

"Imamo dogovor i to dobar dogovor! EU nikada nije tako ambiciozno želela da investira u budućnost sa budžetom (2021-2027) od 1.074 milijardi eura i fondom za oporavak ekonomije od 750 milijardi evra", rekla je belgijska premijerka Sofi Vilmes.

Na samitu koji je počeo u petak postignut je dogovor poslije "bitke" takozvane štedljive četvorke koju čine Holandija, Danska, Švedska i Austrija, s jedne strane, i Francuske i Njemačke koje su predložile plan ekonomskog oživljavanja od 750 milijardi eura.

Od tih 750 milijardi eura, 390 milijardi eura će biti namijenjeno za subvencije državama koje su najviše pogođene pandemijom koronavirusom i to će biti zajednički dug EU.

Tome se protivila štedljiva četvorka. Mišel je ubjedio tu četvorku tako da je od predviđenih 500 milijarda eura, koliko je bilo ponuđeno u francusko-njemačkom planu, tu sumu smanjio na 390 milijardi.

Ključni problem tokom četiri dana samita bio je taj što su se zemlje bogatog sjevera EU, posebno "štedljiva četvorka", protivile načelu da se pomoć mahom upućuje u vidu bespovratnih poklona, a ne kredita.