Promet u maloprodaji u Europskoj uniji i eurozoni snažno se oporavio u kolovozu nakon ublažavanja koronamjera a u Hrvatskoj njegov je pad osjetno ubrzao, pokazalo je u ponedjeljak izvješće europskog statističkog ureda.
Sezonski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji EU-a porastao je u kolovozu 3,8 posto u odnosu na srpanj kada je prema revidiranim podacima pao 1,2 posto.
U eurozoni promet je na mjesečnoj razini poskočio 4,4 posto u odnosu na srpanj kada je prema revidiranim podacima pao 1,8 posto.
Eurostat podsjeća da su vlade mnogih zemalja EU-a ublažile mjere suzbijanja zaraze koronavirusom.
Oporavak odražava snažan rast prodaje široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 5,1 posto u EU i za 6,1 posto u eurozoni. U prethodnom mjesecu potonuo je 3,7 posto u EU te 4,6 posto u eurozoni.
Europljani su u kolovozu pohrlili u trgovine odjeće i obuće a pojačano su kupovali i lijekove i medicinske proizvode, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Ponovo je snažno porastao i promet u internetskoj trgovini i prodaji putem pošte, za 10,5 posto u EU te za 12,4 posto u eurozoni, nadoknadivši srpanjski pad.
Zamjetno je porastao i promet u maloprodaji hrane, pića i duhana, za 2,2 u EU te za 2,4 posto u eurozoni, nakon stagnacije u prethodnom mjesecu.
Snažno je pak usporila prodaja motornih goriva, na 2,1 posto na oba područja. U srpnju porastao je 8,0 posto u EU te 8,9 posto u eurozoni.
Među zemlja čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je na mjesečnoj razini porastao promet u Belgiji, za 9,6 posto. Slijede Francuska i Njemačka s rastom prometa za 6,2 odnosno 3,1 posto.
U Hrvatskoj je sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji u kolovozu pao za 0,8 posto u odnosu na srpanj, kada je smanjen 0,2 posto.
Najveći pad prometa bilježile su Rumunjska i Slovenija, za po 1,6 posto, te Portugal, za 1,4 posto.
Podaci za Češku, Grčku, Italiju i Cipar označeni su kao povjerljivi.
Oporavak i na godišnjoj razini
U odnosu na prošlogodišnji kolovoz promet u maloprodaji u EU porastao je 3,5 posto, nakon 0,4-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu.
U eurozoni uvećan je 3,7 posto, nakon gotovo stagnacije u prethodnom mjesecu.
Najveći rast prometa zabilježen je u maloprodaji neprehrambenih proizvoda, na šest posto u EU i 5,9 posto u eurozoni. U prethodnom mjesecu porastao je 0,8 posto u EU dok je u eurozoni pao 0,3 posto.
Maloprodaja putem interneta i pošte poskočila je znatno snažnije nego u srpnju, za 26,3 posto u EU te za 23,8 posto u eurozoni. U srpnju uvećana je 16,1 odnosno 12,6 posto.
Pad prometa zabilježen je u kategoriji kompjutorske opreme i knjiga, za 1,7 posto u EU te za 2,5 posto u eurozoni.
Pao je i promet na benzinskim postajama, za 4,8 posto u EU te 4,9 posto u eurozoni, ali blaže nego u srpnju.
U maloprodaji hrane, pića i duhana promet je porastao za 2,6 posto u EU i 3,2 posto u eurozoni. U srpnju uvećan je 0,8 odnosno 1,1 posto.
Među zemljama članicama čijim su podacima u Eurostatu raspolagali najveći je rast prometa na godišnjoj razini bilježila Belgija, od 12,9 posto. Slijede Irska i Nizozemska s 9,8 odnosno 8,3 posto.
Daleko najveći pad prometa zabilježen je u Bugarskoj, od 12,2 posto. Slijede Malta i Slovenija s padom prometa od 7,5 odnosno 6,6 posto.
U Hrvatskoj je obujam prometa u maloprodaji u kolovozu prema istom mjesecu lani pao 6,5 posto. U srpnju smanjen je 4,9 posto.
