Sedmogodišnji proračun i plan za oporavak: Prijeti li EU nova velika kriza?

Među zemljama članicama EU-a postoji dovoljna potpora za usvajanje mehanizama za uvjetovanje dodjele europskih sredstava poštivanjem načela vladavine prava, ali drugim dijelovima paketa o sedmogodišnjem proračunu i planu za oporavak upitan je ako Mađarska i Poljska ostvare svoje prijetnje vetom.

Mehanizam o uvjetovanosti vladavinom prava Mađarska i Poljska ne mogu blokirati jer se za odluku ne traži konsenzus nego kvalificirana većina, ali su u opasnosti drugi dijelovi paketa za koji se traži jednoglasnost - uredba o VFO-u i odluka o gornjoj granici proračunskih prihoda.

Odluka o gornjoj granici mora još dodatno biti ratificirana u svim zemljama članicama. U većini njih za to je potrebna odluka nacionalnih parlamenata.

Mađarska i Poljska su najavile da neće podržati dogovoreni paket ako se ostane pri dogovorenom tekstu u uvjetovanosti vladavinom prava.

Mađarski i poljski veto mogao bi EU dovesti u veliku krizu, usred već postojeće zdravstvene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Na upit što će se dogoditi ako doista dođe do blokade, visoki diplomatski izvor je rekao da će "onda proučiti situaciju zajedno s predsjednikom Europskog vijeća i predsjednicom Europske komisije i vidjeti kako dalje".

No, već je sada sigurno da cijeli zakonodavni paket o VFO-u i planu za oporavak EU sljedeće generacije neće biti dovršen do kraja godine. "U to više nema sumnje", rekao je Izvor.

"U slučaju blokade, mi možemo poslati pismo Europskom parlamentu u kojem ćemo reći da se slažemo s dogovorom koji je postignut s predstavnicima Parlamenta, iako smo taoci jedne ili dvije članice", rekao je diplomatski izvor.

Čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u srpnju politički dogovor o novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. u vrijednosti 1074 milijarde eura i planu za oporavak od 750 milijardi eura, od čega je 390 milijarde bespovratne pomoći, a 360 milijardi zajmova. Ukupno je to preko 1800 milijardi eura.

Da bi se taj politički dogovor mogao početi provoditi, potrebno je obaviti zakonodavni postupak, što je posao Vijeća i Europskog parlamenta.

U pregovorima između Vijeća i Parlamenta koji su trajali tjednima najteža pitanja bila su uvjetovanje europskih sredstava vladavinom prava, zatim zahtjevi Parlamenta da se povećaju sredstva za ključne europske programe. Zemlje članice nisu pristajale na povećanje sredstava jer bi to značilo ponovno otvaranje paketa koji je teškom mukom dogovoren na samitu čelnika EU-a u srpnju.

Na kraju je postignut kompromis prema kojem je osigurano dodatnih 15 milijardi eura za jačanje ključnih europskih programa, a milijarda eura za rješavanje budućih kriza i potreba.

Među ključne programe spadaju Obzor Europa, istraživački program EU-a, zdravstveni program EU4Health i program razmjene studenata Erasmus+.

Tih 16 milijardi eura doći će od naplate kazni koje Komisija određuje tvrtkama zbog kršenja pravila o tržišnom natjecanju.

Ta su se sredstva do sada uglavnom vraćala državama članicama.

Na taj je način izbjegnuto ponovno otvaranje dogovorenog paketa.