Javni dug Njemačke prevalio je 2.000 milijarde eura, ali stručnjake iz zemalja eurozone najviše zabrinjava Italija.
Namjera Evropske unije je da se zaduživanjem iščupa iz krize, što će vjerovatno potrajati i iduće godine.
Njemački Bundestag je u četvrtak, 15. aprila, izglasao rebalans budžeta za ovu godinu i time omogućio rekordno zaduživanje od 240 milijardi eura. Time će javni dug zemlje porasti na 2.200 milijardi eura, i to je rekord.
Njemački dug danas iznosi 80 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), konstatira radio Deutsche Welle (DW), a prenosi Tanjug.
I druge članice EU-a su zbog krize prisiljene da žive na kredit. Dugovi se gomilaju od Finske do Grčke.
Eurostat je objavio da će ukupna zaduženja u državnim budžetima eurozone iznositi skoro sto posto BPD-a.
Pitanje pakta
Ali, šta je sa Paktom o stabilnosti i rastu eurozone kojim je propisano da javni dug članica ne smije da pređe 60 posto, a budžetski deficit tri posto?
Ta odredba Pakta je privremeno, do kraja godine, stavljena van snage. Tako će vjerovatno biti i iduće godine, saznaje se iz krugova bliskih evropskom komesaru za monetarnu politiku Paolu Gentiloniju.
Dakle, protiv krize će se i dalje boriti ogromnim zaduženjima, ali koliko dugo to može da traje, postavlja pitanje DW.
Koliko god bude potrebno, kaže za njemački radio Guntram Wolff, šef trusta mozgova Bruegel u Briselu.
"Kako procjenjujem, pravila o ograničenju duga neće važiti ni sljedeće godine. To ima smisla dok se nalazimo u vanrednoj situaciji što se tiče privrednog rasta", objašnjava on.
Wolff smatra da su zaduženja manje problematična nego što je to bio slučaj u finansijskoj krizi prije desetak godina. Jer, danas su kamatne stope na državne obveznice vrlo niske. Wolff ne vjeruje da će doći do rasta kamata sve dok centralne banke poput Evropske centralne banke (ECB), vode agresivnu monetarnu politiku, odnosno štampaju novac i preplavljuju tržište.
Privredni rast
Na pitanje ko će na kraju platiti ceh, Wolff odgovara: "Kod visokih zaduženja je uvijek odlučujuća stopa privrednog rasta. Ako se postigne veliki rast, onda će se problem zaduženja riješiti sam od sebe. Politika državne štednje kod velikih zaduženja pomaže tek u maloj mjeri".
To mišljenje dijeli i Markus Ferber, njemački europarlamentarac, stručnjak za finansije Demokršćana.
"Trenutno nismo zabrinuti za stabilnost eura", kaže on za DW. Ipak, Ferber misli da bi iduće godine trebalo da se vrate ograničenja o zaduživanju u eurozoni. U suprotnom, vjeruje da prijeti opasnost da će pojedine članice nastaviti da rješavaju probleme novim zaduženjima umjesto reformama.
Ferber ističe da zajedničko zaduženje EU-a u iznosu od 750 milijardi eura za ublažavanje posljedica krize mora da ostane usamljeni presedan.
"Neće uspjeti oni koji misle da nacionalne budžete saniraju tako što će dugove da prebace na Evropu. Jer i te dugove moraju da otplate države članice". To znači, naredne generacije.
Grčka se već približila nivou javnog duga od 200 posto BDP-a. Ipak, sagovornici DW-a ne misle da je to veliki problem jer se Grčka prethodnih godina sanirala.
"Grčka je jedina od 27 članica EU koja je plan obnove nakon korone povezala s agendom reformi. Grčka me brine manje nego neke druge zemlje. Moja najveća briga je Italija", kaže evropski parlamentarac Ferber.
Ozbiljne teškoće
Upozorava da bi kod rasta kamatne stope ili talasa bankrota italijanska država i banke mogle da zapadnu u ozbiljne teškoće. Italijanski javni dug trenutno iznosi 180 posto BDP-a.
Guntram Wolff iz think-tanka Bruegel ističe da Mario Dhragi, novi italijanski premijer i bivši šef ECB, vodi jasnu politiku privrednog rasta. "Ako Italija bude imala samo malo veći rast, onda je finansijska kriza veoma malo vjerovatna", navodi on.
Centralne banke nude jeftin novac, kamate su niske kao i inflacija. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde poziva kolege iz cijelog svijeta da nastave sa takvom monetarnom politikom. Dakle, zaduživanje se nastavlja. A nakon pandemije će se vidjeti kako dalje, zaključuje radio DW.
