Uvođenje eura u Hrvatskoj: Promjene počinju već idućeg ljeta

Hrvatska će euro kao valutu najvjerojatnije uvesti 2023., a goruće je pitanje kako će ta tranzicija izgledati. Izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, Tihomir Mavriček, kaže kako je cilj uvesti euro 1. siječnja 2023., no konačnu odluku donosi Vijeće Europske unije.

"Pripreme su već krenule, a jedna od mjera je praćenje da cijene znatno ne poskupe. Planira se da se minimalno šest mjeseci prije uvođenja dvojno iskazuju cijene, s tim da ćemo imati pripremni period od nekih tridesetak dana kada će se svi poslovni subjekti i trgovci pripremiti za dvojno iskazivanje cijena – to je fizički zahtjevan posao, treba sve otisnuti i staviti na proizvode i police", kaže i dodaje kako će biti istaknut i konverzijski tečaj kako bi građani mogli provjeriti jesu li cijene točno izračunate.

Tihomir Mavriček ističe kako će se fiksni tečaj odrediti netom prije odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura.

"Kretat će se oko 7.53, no konačno će biti utvrđen u svibnju ili lipnju sljedeće godine i vrijedit će od 1. siječnja 2023. Do 31. prosinca 2022. vrijedit će komercijalni tečaj, kao što ga imamo i sada", objašnjava za HRT.

"Ne treba se bojati povećanja cijena"

Velik broj ljudi boji se povećanja cijena kod prelaska na euro, no Mavriček kaže kako je praksa zemalja koje su već uvele euro pokazala da je zamjena nacionalne valute imala vrlo malen utjecaj na rast cijena, odnosno inflaciju.

“Zemlje koje su prve uvele euro imale su mali takozvani harmonizirani rast indeksa potrošačkih cijena, koji se kretao između 0.09 i 0.28 postotnog boda. Zemlje koje su kasnije uvele euro imale su oko 0.3 – tako i mi očekujemo da neće biti značajan utjecaj na cijene, nekih 0.37 postotnih poena, s tim da su najveći utjecaj imale uslužne djelatnosti i nešto manji broj proizvoda koji se često koriste, poput peciva i novina”, kaže Mavriček.

Nakon uvođenja eura u Sloveniji je poskupio prijevoz, cijene u restoranima i frizerskim salonima, dok su u Slovačkoj rasle cijene hrane i građevinskih radova.

"Istraživanja su pokazala da se uglavnom radi o proizvodima koji nemaju utjecaja na ljude s nižim primanjima, nego na one s višim, poput usluga smještaja, restorana, sportskih usluga – to su obično usluge koje koriste ljudi s višim primanjima", objašnjava Mavriček.