EK predložila hitne mjere za obuzdavanje cijena energenata

Evropska komisija predložila je juče hitne mjere s ciljem obuzdavanja rasta cijene gasa i struje koji utiče na porast inflacije, zaustavljanje industrijske aktivnosti i veliko povećanje računa za građane.

U nastojanju da izdejstvuje od kompanija koje su profitirale od prodaje fosilnih goriva po rekordnim cijenama da doprinesu sprečavanju dalje krize, EK je, između ostalog, predložila Uniji da usvoji planove kojim bi više od 140 milijardi eura profita tih firmi bilo preusmjereno za pomoć ugroženim privrednicima i potrošačima, prenio je Rojters.

Kao prvi odgovor na problem visokih cijena Komisija predlaže smanjenje potražnje, najprije u vrijeme vršnih opterećenja kada je struja najskuplja, prenosi Hina.

Komisija predlaže obavezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 odsto tokom odabranih sati vršnog opterećenja. Države članice moraće da utvrde 10 posto sati s najvišom očekivanom cijenom i smanje potražnju tokom tih vršnih sati.

Komisija takođe predlaže da države članice nastoje smanjiti ukupnu potražnju za strujom za najmanje 10 posto do 31. marta 2023.

Kao drugu mjeru EK predlaže određivanje gornje granice prihoda za “inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno elektrane s nižim troškovima koje ne koriste gas za proizvodnju struje nego obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit.

Budući da se cijene električne energije određuju prema najskupljem energentu, što je već duže vrijeme gas, ti inframarginalni proizvođači ostvaruju vanredne prihode uz relativno stabilne operativne troškove.

Zbog toga EK predlaže određivanje gornje granice prihoda inframarginalnih proizvođača u iznosu od 180 evra za megavatsat. Time će se proizvođačima omogućiti da pokriju svoje troškove ulaganja i operativne troškove bez narušavanja ulaganja u nove kapacitete.

Prihode iznad gornje granice prikupljaće vlade država članica, a iskoristiće se za pomoć potrošačima energije da smanje svoje račune.

Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u djelatnostima u sektorima nafte, gasa, uglja i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda.

Taj vremenski ograničen doprinos zadržao bi podsticaje za ulaganja u zelenu tranziciju. Države članice prikupile bi ga na temelju dobiti iz 2022. koja je za najmanje 20 posto veća od prosječne dobiti iz prethodne tri godine.

Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošačce energije, posebno na ranjiva domaćinstva, teško pogođena preduzeća i energetski intenzivne industrije.

Komisija je zasad odustala od ideje ograničvanja cijene gasa, ali je najavila da će o tome detaljno razgovarati s državama članicama.

Vlade zemalja članica EU će sada raspravljati o detaljima prijedloga, a očekuje se da bi konačni zakoni o tome trebalo da budu usvojeni na sastanku ministara energetike 30. septembra.