Samo devet zemalja će ispuniti klimatske ciljeve EU prema novim pravilima

Samo devet od 27 država članica Evropske unije moći će imati dovoljno prostora da prihvate investicije potrebne za postizanje klimatskih ciljeva bloka nakon urađene reforme fiskalnih pravila.

Izvještaj, koji je u petak objavio New Economics Foundation, prikazuje dugogodišnju zagonetku Evropskog zelenog dogovora – kako osloboditi milijarde potrebne za dekarbonizaciju cijele ekonomije, a istovremeno se pridržavati pravno obavezujućih ograničenja na budžetski deficit i državni dug.

Čini se da je put do pronalaženja te ravnoteže privilegija rezervirana za samo nekoliko zemalja.

Danska, Irska, Letonija i Švedska će biti jedine zemlje EU s fiskalnim prostorom neophodnim za postizanje sveobuhvatnog klimatskog cilja bloka i potpuno poštovanje uslova Pariškog sporazuma, dok će Bugarska, Estonija, Litvanija, Luksemburg i Slovenija uspjeti postići dio.

Ovo će ostaviti neke od najvećih evropskih ekonomija, kao što su Francuska, Italija, Španija i Holandija, bez dovoljno resursa da na vrijeme ispune klimatski plan.

U okviru Zelenog dogovora, EU je postavila obavezni cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 posto prije kraja decenije, a procjenjuje se da će ambicija zahtijevati dodatnih 520 milijardi eura dodatnih investicija na godišnjem nivou.

Nova ekonomska fondacija koristi cifru od 520 milijardi eura kao osnovu za svoje procjene, ali također uzima u obzir dodatna ulaganja u socijalnu infrastrukturu i digitalnu tranziciju, što bi zajedno predstavljalo 2,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU.

U izvještaju se zatim detaljnije razmatraju fiskalna pravila EU, koja nalažu svim državama članicama da svoj budžetski deficit drže ispod 3 posto i državni dug ispod 60 posto u odnosu na BDP. Ove pragove, koji datiraju iz kasnih 1990-ih, trenutno premašuje veliki broj zemalja nakon godina velike potrošnje za ublažavanje najgorih posljedica pandemije COVID-19, ruske invazije na Ukrajinu, rastuće inflacije i rekordnih cijena energije.

Evropska komisija predstavila je ove sedmice prijedlog za pravila, zasnovan na srednjoročnim strukturnim planovima o kojima će svaki glavni grad pregovarati s Briselom. Revizija treba da pruži vladama veće vlasništvo i fleksibilnost, ali najnoviji prijedlog uvodi niz obaveznih mjerila kako bi se osiguralo da nivoi duga budu vidljivo niži na kraju četverogodišnjeg plana, bez obzira na specifične okolnosti u zemlji.

Pet zemalja, Austrija, Kipar, Češka Republika, Malta i, što je najvažnije, Njemačka, će se truditi da prikupe minimalne nivoe zelenih investicija i ostanu ispod granice deficita.

U međuvremenu, preostalih 13 država članica, koje predstavljaju 50 posto BDP-a bloka, jednostavno neće uspjeti postići ravnotežu između klimatskih i fiskalnih zadataka. Čak i države poput Poljske, Rumunije i Slovačke, čiji je nivo duga već ispod granice od 60 posto, neće uspjeti jer njihovi ekonomski modeli koji intenzivno koriste ugljenik zahtijevaju još veću finansijsku podršku za transformaciju.

"Ove vlade će morati da biraju između smanjenja javne potrošnje, povećanja oporezivanja ili nedovoljnih zelenih investicija", rekao je za Euronews Sebastian Mang, koautor izvještaja.

Mang je govorio o kontradikciji između ekonomije iz stvarnog života klimatskih promjena, koja primorava vlade da iznova osmisle svoja čitava društva, i previše ograničenih fiskalnih pravila EU, koja po njegovom mišljenju postavljaju proizvoljne granice deficita i dug.

Brisel je ranije rekao da će "velika količina" od 520 milijardi eura potrebna za smanjenje emisija za 55 posto doći iz privatnog sektora, nešto što bi, u principu, izuzelo vlade da same podnose pozamašnu potrošnju.