Evropa dominira u spremnosti za EV, međutim globalni potresi smanjuju potražnju

Norveška, Švicarska i Švedska zauzimaju vrh ljestvice najbolje pripremljenih tržišta za električna vozila (EV) prema Indexu pripremljenosti za električna vozila Euromonitor Internationala, što je uglavnom rezultat zrelosti tržišta električnih vozila u tim zemljama i ukupne kupovne moći potrošača.

Međutim, prijelaz na EV ostaje izazov za mnoge ekonomije u razvoju, uključujući Brazil, Južnu Afriku i Indiju.

Ove tri zemlje su na dnu ljestvice, jer su ograničeni poticaji vlade, niske plate i nedostatak javnih stanica za punjenje obeshrabrili kompanije i potrošače da pređu na EV.

U 2022. godini, nove registracije EV-a u tim zemljama zajedno su prosječno iznosile manje od jedan posto.

Također, u narednom periodu se i u Evropi očekuje manja potražnja za električnim vozilima.

Indeks spremnosti za električna vozila Euromonitor Internationala fokusira se na procjenu najpripremljenijih tržišta za uvođenje električnih vozila u 40 zemalja.

Zemlje obuhvaćene indeksom čine otprilike 90 posto ukupnog globalnog tržišta automobila.

Indeks se mjeri prema četiri stuba: Zrelost tržišta, Zrelost infrastrukture, Trošak vlasništva i Potrošačka moć.

Već drugu godinu zaredom Norveška je najbolje pripremljeno tržište za električna vozila u 2023. godini.

U 2022. godini električna vozila u Norveškoj činila su 89 posto novih registracija putničkih vozila - najviše u bilo kojoj zemlji i daleko ispred drugih vodećih ekonomija. 

Norveška također ima najveću rasprostranjenost električnih vozila, s 28,5 vozila na 1.000 stanovnika u 2022. godini, što je čini globalnim liderom u usvajanju električnih vozila po stanovniku.

"Visok položaj Norveške na Indeksu spremnosti za električna vozila odražava i ohrabrujuće performanse zapadnoevropskih ekonomija koje zauzimaju osam od deset prvih mjesta", kaže Fransua Vytautas Razvadauskas, menadžer uvida u mobilnost u Euromonitor Internationalu.

Visoka potrošačka moć, poticaji vlade i jasni ciljevi održivosti pomogli su regiji da dominira u prihvatu EV-a, dodaje on.

Njemačka je poboljšala svoj položaj za sedam mjesta u Indeksu spremnosti za električna vozila 2023., zahvaljujući snažnom prihvatu električnih vozila.

Također, nalazi se na trećem mjestu prema zrelosti tržišta jer je potražnja potrošača za vozilima s niskim emisijama rasla.

U 2022. godini, 32 posto novih registracija putničkih vozila bilo je za električna vozila, što je poboljšanje od šest postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.

Ujedinjeno Kraljevstvo zabilježilo je najveći pad na listi - sa četvrte na devetu poziciju, uglavnom zbog rastuće cijene električne energije.

Kako je cijena stambene električne energije u Ujedinjenom Kraljevstvu u razdoblju 2021.-2022. porasla za 49 posto, posjedovanje električnog vozila postalo je sve skuplje.

Uspon Kine

Kina je dosegnula sedmo mjesto na Indeksu spremnosti za električna vozila u 2023., pomjerajući se za sedam mjesta u poređenju s 2022. godinom.

"To je uglavnom zbog snažnih ulaganja zemlje u javnu infrastrukturu punionica, što je potaknulo prijelaz na EV", navode iz Euromonitor Internationala.

Kina ostaje najveće globalno tržište električnih vozila i predviđa se da će činiti 61 posto globalnih prodaja u 2023. godini.

Ukupno se očekuje da će prodaja električnih vozila u Kini porasti za 16 posto u 2023. godini, na gotovo osam miliona jedinica.

U 2022. godini Kina je imala 1,8 miliona javnih stanica za punjenje, što čini otprilike 65 posto globalne ponude.

"Važno je napomenuti da je Kina doživjela brz uspon brzih punionica, koje pružaju snagu punjenja od više od 22 kW, što je pomoglo povećati povjerenje potrošača u kupovinu električnih vozila", ističe Razvadauskas.

U 2022. godini, 43 posto svih javnih stanica za punjenje bilo je brzo - što je porast sa 41 posto u 2021. godini.

Također, Kina je zabilježila najviši omjer brzih punjača na 100 kilometara autoceste, dosegnuvši 534 u 2022. godini, dodaje Razvadauskas.

Usporava prodaja EV

Očekuje se da će se nove registracije električnih vozila globalno proširiti za 19 posto i dosegnuti 13 miliona jedinica do kraja 2023. godine.

Međutim iz Euromonitor Internationala dodaju da u poređenju s prethodnim godinama prodaja električnih vozila usporava.

U 2021. godini tržište je zabilježilo rast od 105 posto sa 6,5 miliona novih registracija, a u 2022. godini rast je dosegnuo 68 posto, proširivši tržište na 11 miliona jedinica.

"Rastuća konkurencija na tržištu EV-a i posljedično smanjenje cijena pomažu privlačenju više kupaca, međutim, dok rast tržišta EV-a traje, usporava se kako tržišna zrelost tako i zasićenost. Osim toga, pogoršani ekonomski uvjeti, kriza troškova života i više kamatne stope otežavaju potrošačima kupovinu novih vozila", zaključio je Razvadauskas.

Veliki proizvođači počeli su odustajati od ambicija baterijskih električnih vozila (BEV), a Bloomberg Intelligence anketa kupaca novih automobila sugerira da će potražnja u Evropi stati, a potrošači su oprezni zbog visokih cijena ovih vozila, straha od dometa i nedostatka mjesta za punjenje.

Smanjenje bi trebalo podržati marže za 2024. kod automobila s motorima s unutarnjim izgaranjima (ICE), dok će se marže vjerovatno povući kod kompanija koje proizvode električna vozila kao što je Tesla.

"Očekujemo da će izgledi proizvođača automobila u EU-u za 2024. ostati oprezni, s obzirom na sve veće popuste u Evropi, žestoku cjenovnu konkurenciju u Kini, veće ulazne troškove i pogoršanu ekonomsku pozadinu koja obično opterećuje makroekonomski sektor. Više vlada moglo bi odgoditi postupno ukidanje ICE vozila, budući da se postavljaju upitnici o prednostima BEV", navodi Michael Dean, viši analitičar industrije Bloomberg Intelligencea.

Visoke cijene EV

Cijena BEV je u prosjeku 30 posto veća od cijene ICE vozila u Evropi, no marže su puno niže zbog rastuće zabrinutosti potrošača, a proizvođači automobila i kreatori politika mogli bi odustati od svojih ambicija.

Velike kompanije suočavaju se s realnošću da entuzijazam za BEV opada i da bi njihovi ciljevi mogli biti revidirani prema dole.

"U Kini se proizvođači električnih vozila suočavaju s intenzivnom konkurencijom zbog čega spuštaju cijene, što se pretvorilo u rasprostranjene gubitke u Tesli i BYD-u. Honda i GM odustali su od planova za izradu jeftinih EV, a očekivanja Teslinog godišnjeg rasta od 50 posto padaju u vodu unatoč smanjenju cijena. Ford je odgodio ulaganja u EV'',  ističe Dean.

Također, anketa potrošača koju je proveo Bloomberg Intelligence pokazala je da su evropski potrošači zabrinuti zbog visokih cijena EV-a.

Njihov glavni problem je nedostatak infrastrukture za punjenje praćen strahom zbog dometa ovih vozila - problemi za koje je malo vjerovatno da će se riješiti u srednjoročnom razdoblju, a mogli bi dovesti do toga da će više kreatora politike odgoditi postepno ukidanje klasičnih vozila.

"Infrastruktura punjenja je najveći izazov, za koji nema brzog rješenja za servisiranje rastuće flote EV. Samo 16 posto ispitanika namjerava kupiti EV u sljedećih 12 mjeseci, što odgovara trenutnom tržišnom udjelu u Evropi", kaže Dean.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih deset mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 208 električnih vozila u vrijednosti od 13,7 miliona KM, na šta je plaćeno još 2,4 miliona KM dažbina.

U prvih osam mjeseci, prema podacima UIO BiH, uvezeno je 1.138 hibridnih vozila ukupne vrijednosti 58,03 miliona KM, na čiji je uvoz plaćeno dažbina u iznosu od 13,7 miliona KM.

Vlada Federacije BiH odobrila je skoro pola miliona KM za subvenciju kupovine automobila na električni pogon, kao i hibridnih automobila koji posjeduju električni motor i motor s unutrašnjim sagorijevanjem.

Određen pomak u BiH

Ovi podaci su pokazatelj određenog pomaka u razvoju elektromobilnosti.

"Konkretno za BiH možemo reći da ima pomaka i to u kratkom vremenu, od zakonske regulative na entitetskim nivoima, koji tretiraju elektromobilnost, subvencija, iako trenutno samo u FBiH, pa do određenog broja punionica, iako većinom privatnog karaktera", rekli su za Bloomberg Adriju iz Udruženja za elektromobilnost pri Privrednoj komori FBiH.

Ono na čemu u narednom periodu treba raditi jeste uspostavljanje većeg broja punjača.

U BiH su trenutno 82 punjača koja mogu koristiti gosti određenih objekata, devet punjača koji se mogu koristiti uz naplatu i 53 besplatna punjača.

"Da bi se ovaj broj povećao, neophodno je prije svega unaprijediti zakonsku regulativu koja tretira ovu oblast, a koja je trenutno veliki 'kamen spoticanja'. Također, raspored punionica je oblast koja treba biti strateški definisana, pri tome uzeti u obzir stvarno stanje i situaciju na terenu prema konfiguraciji terena kojim se ide električnim vozilima, a ne samo na bazi proračuna, kako je to većinom slučaj", dodaju iz Udruženja.