Nedostatak radne snage i dalje je hrvatski i europski problem

Nedostatak kvalifikovane radne snage u Hrvatskoj koči proizvodnju u toj zemlji, a problem će biti prisutan i u narednim godinama, zaključak je analize Hrvatske narodne banke (HNB) koja je predstavljena u Hrvatskoj privrednoj komori.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je na sjednici na kojoj se raspravljalo o tržištu rada i nedostatku radne snage da je na hrvatskom tržištu rada primijetan desetogodišnji trend kontinuiranog rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti, kao i rasta plata.

Foto: Hrvatska narodna banka

"Mi smo sada u situaciji da imamo desetogodišnji trend kontinuiranog rasta zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti i taj trend se neće brzo zaustaviti. Zaposlenost u 2022. premašila je prethodni vrhunac iz 2008. (1,6 milijuna) i nastavila rasti u 2023. i na početku 2024. godine, dok se nezaposlenost sredinom 2023. snizila ispod 100 tisuća. Ako gledamo projekcije za ovu i iduće dvije godine, očekujemo da će zaposlenost i dalje rasti po stopama 1,8, 1,3 i 1,5% te da će nezaposlenost i dalje padati sa 6% u 2024. pa dalje prema 5,5%. Realne plaće, koje su u dužem razdoblju uglavnom slijedile rast produktivnosti, su, pak, već od 2023. godine nadoknadile pad uzrokovan rastom inflacije 2022.", rekao je guverner Boris Vujčić u sklopu svoje prezentacije "Hrvatsko tržište rada – ograničenja, izazovi i mogućnosti" na 2. sjednici Gospodarskog vijeća Komore Zagreb u HGK-u.

Guverner je tom prilikom naglasio da je prema anketi poduzetnika iz travnja 2024. nedostatak kvalificirane radne snage i dalje najvažniji ograničavajući čimbenik proizvodnje.

"To nije samo hrvatska priča i samo hrvatski problem – to je problem Europe. Problem postoji već godinama i prema projekcijama problem će se nastaviti. Ono što je dobro za Hrvatsku je da se participacija rada povećala posljednjih godina za osam postotnih poena i prema posljednjim podacima stopa aktivnosti stanovništva u dobi od 15-64 godine je 70%, no to je još uvijek ispod prosjeka EU gdje je prosječna aktivnost na tržištu rada 75%. Kada bi uspjeli angažirati još tih 5% ljudi, to bi značilo 120 000 dodatnih ljudi na tržištu rada, stoga treba razmišljati o politikama kojima bi se radno aktivirao taj dio našeg stanovništva", objasnio je guverner.

Komentirajući projekcije Ujedinjenih naroda koje predviđaju snažan depopulacijski trend do 2100. godine, Vujčić je rekao da je Hrvatska već dugo u razdoblju pada populacije, praktički već tri desetljeća.

"Paralelno u Hrvatskoj raste očekivano trajanje života stoga se stvari moraju mijenjati u pogledu trajanja radnog vijeka. Usporedno sa smanjenjem broja stanovnika događaju se ubrzane promjene starosne strukture stanovništva. Stanovništvo u dobi od 25-64 godine bi se u idućih 20-ak godina moglo smanjiti za oko 400.000 osoba što su za Hrvatsku vrlo velike brojke. Neke projekcije kažu da će zbog povećanja očekivanog životnog vijeka i pada nataliteta, EU trebati oko 100 milijuna novih stranih radnika u razdoblju do 2050. godine", kazao je, dodajući da je prema netom objavljenom OECD-ovom Economic Outlooku, 2023. godina bila godina iznimno velikih migracijskih priljeva u nekim gospodarstvima OECD-a, što odražava i povećanje broja globalnih humanitarnih kriza. U tom dokumentu se ocjenjuje da  povećana ponuda radne snage pomaže ublažiti zategnuti odnos ponude i potražnje na tržištima rada.

"Zapošljavanje stranih radnika  donekle rješava probleme nedostatka kvalificirane radne snage. Po našoj procjeni u Hrvatskoj ih je oko 100 000 i njihov se broj brzo povećava. U tom kontekstu je potrebno reći da analitika pokazuje kako strani radnici počinju pridonositi rastu potencijalnog BDP-a", istaknuo je, napominjući kako treba nastaviti politike koje imaju za cilj povećati participaciju domaće radne snage kao što su produljenje radnog vijeka, cjeloživotno obrazovanje, uključujući prekvalifikacije, socijalni programi, alternativni radni aranžmani poput četverodnevnog radnog tjedna, rada na daljinu, rada za više poslodavaca te dodatni poticaj i olakšice za ulaganja u istraživanje i razvoj, uključujući automatizaciju i povezane djelatnosti.