Pad nataliteta u EU jer mladi oglažu roditeljstvo stvara opterećenje za državne finansije

Broj rođenih u EU opada jer mladi odlažu roditeljstvo i kasnije imaju manje djece zbog nesigurnosti i mogobrojnih izazova kojima su izloženi.

Pad nataliteta znači i pritisak na državne finansije, s obzirom na smanjenje radno aktivne populacije.

U 27 članica EU u 2023. je rođeno 3,66 miliona beba, najmanje od 1961. od kada se taj podatak prati.

Bilo je to za 5,5% manje nego u 2022, što je takođe najveći zabilježeni pad na godišnjem nivou, prenio je Financial Times navodeći da je podatke prikupio Eurostat na osnovu informacija koje su dostavile članice.

Broj rođenih u 2023. je manji od četiri miliona prognozirana u dugoročnim pojekcijama Eurostata.

Nakon maksimuma sredinom šezdesetih od gotovo sedam miliona rođenih, stopa nataliteta u EU znatno je opala i približila se nivou iz SAD.

Očekuje se da manje djece u Evropi stvori pritisak na državne finansije jer se radno aktivna populacija smanjuje a troškovi za zdravstvo i penzije rastu.

Stručnjaci za demografiju vjeruju da je dugogodišnji trend da Evropa ima sve manje beba možda pogoršan zabrinutošću zbog klimatskih promjena, velike političke neizvijesnosti i nesigurnosti, posla, pandemije i najvećeg skoka inflacije u jednoj generaciji.

Ekonomista u OECD Vilem Adema kaže da je mladima teže nego ranije da se postave na tržištima rada i stanova, u uslovima višestruke globalne krize, geopolitičkih tenzija i klimatskih promjena.

Profesorica demografije sa Univerziteta Luis u Rimu Marija Rita Testa rekla je da, iako su mnogi faktori uticali na odluku o rađanju djece, postoje novi razlozi vezani za političke i ekonomske "tenzije na međunarodnom nivou", kao i "bojazni oko klimatskih promjena".

Pošto se roditeljstvo odlaže, Evropljanke rađaju sve kasnije. Podaci Eurostata pokazuju da je starosna dob u kojoj žena rađa prvo dijete porastao u 2022. na gotovo 30 godina sa 28,8 u 2013.

Na odlaganje roditeljstva ukazuje i podatak da je udio majki starih 40 i više godina udvostručen u posljednjih deset godina, sa 2,5 na 6%. Pri tome mnogo žena bira da rodi pred kraj reproduktivnog doba, što je, prema definiciji UN, 49 godina.

Istovremeno se registruje i trend da ljudi imaju manje djece. Taj trend najizraženiji je u Italiji, Španiji, Grčkoj, Poljskoj, Finskoj i baltičkim zemljama, gde je rađanje smanjeno za najmanje četvrtinu u posljednjih deset godina.

Adema je rekao da vlade treba da se pripreme za budućnost niskog fertiliteta i razmotre korake za povećanje imigracije, produktivnosti i nivoa učešća u radnoj snazi, posebno žena, prenio je Financial Times.

Testa pak traži od vlada da podrže mlade i zalaže se za "pristup u kome se mladim ženama i muškarcima pomaže na više nivoa - u obrazovanju, na tržištu rada, u mentalnom zdravlju i pristupu pristupačnom stanovanju", prenio je Dnevni evropski servis.