Europski izvještaj: BiH poduzela mjere za pomoć građanima, potrebna dugoročna rješenja

Europski odbor za socijalna prava (ECSR) predstavio je u srijedu izvještaj o utjecaju krize troškova života na socijalna prava u državama članicama Vijeća Europe, s posebnim fokusom na ranjive skupine i mjere poduzete radi ublažavanja posljedica inflacije i rasta cijena.

Prema pregledu ECSR-a, kriza troškova života negativno je utjecala na prava zajamčena Europskom socijalnom poveljom, dovodeći do neadekvatne socijalne zaštite, smanjenja realnih minimalnih plaća, nepristupačnog stanovanja, energetskog siromaštva i nesigurnosti u opskrbi hranom.

Dalje se navodi da su inflacija i rast cijena osnovnih životnih potrepština znatno pogoršali životni standard milijuna ljudi širom Europe, a najteže su pogođeni žene, djeca, starije osobe, kućanstva s niskim prihodima i osobe s invaliditetom.

ECSR upozorava da su privremene i jednokratne mjere, koje su brojne zemlje poduzele, nedovoljne za dugoročnu zaštitu od siromaštva i socijalne isključenosti.

Bosna i Hercegovina u izvještaju

Među državama obuhvaćenima izvještajem nalazi se i Bosna i Hercegovina, koja je prepoznala potrebu za hitnim socijalnim intervencijama. U kontekstu gospodarskih izazova uzrokovanih pandemijom koronavirusa i rastom troškova života, krajem 2022. godine isplaćena je jednokratna pomoć od 100 KM (50,8 eura) za 187.247 nezaposlenih osoba.

Slične mjere provodile su i druge zemlje Europe. Austrija je isplatila tri jednokratne naknade nezaposlenima, Hrvatska umirovljenicima do 160 eura potpore, a Crna Gora, Srbija, Grčka, Moldavija i Ujedinjeno Kraljevstvo također su osigurali slične isplate.

Posebna pažnja bila je usmjerena i na djecu te ranjive skupine. U Češkoj su djeca iz siromašnijih obitelji dobila po 5.000 CZK (198 eura), dok su u Irskoj obitelji primile naknade po djetetu. Francuska, Portugal, Cipar, Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo pružili su pomoć osobama s niskim primanjima i osobama s invaliditetom.

Kada je u pitanju BiH, Republika Srpska uvela je mjere podrške obiteljima s više članova, uključujući naknade za nezaposlene roditelje s četvero i više djece. Ova mjera prepoznata je kao značajan iskorak u podršci višečlanim obiteljima. Također, povećan je dječji doplatak, a naknade za roditelje njegovatelje porasle su sa 25 na 100 posto osnovice. Broj korisnika ove naknade u 2022. godini porastao je za 44,67 posto u odnosu na 2020. godinu.

Europski odbor za socijalna prava podsjeća da države imaju obavezu redovito usklađivati socijalne naknade s rastom troškova života kako bi zaštitile standard građana.

Izvještaj napominje da se sustav usklađivanja socijalnih naknada i mirovina u BiH razlikuje od standardnih europskih modela vezanih uz potrošačke cijene ili plaće. U Federaciji BiH mirovine se usklađuju svake godine 15. travnja, a iznos usklađivanja određuje se prema rastu BDP-a i inflaciji. Tako su u 2023. godini mirovine povećane za 11,1 posto u siječnju, zatim za 5,15 posto u travnju te izvanredno za 3,9 posto u svibnju.

Što se tiče minimalnih plaća u BiH, sustav regulacije razlikuje se između entiteta. U trenutku pisanja izvještaja, u Federaciji BiH nije postojao zakon koji izravno definira minimalnu plaću. Navedeno je da se ona određuje prema kolektivnim ugovorima i aktima o radu, uz godišnje usklađivanje prema indeksu potrošačkih cijena.

U Republici Srpskoj minimalnu plaću određuje Vlada prema ekonomskim pokazateljima i inflaciji, a u razdoblju od 2021. do 2023. godine povećana je s 520 KM (265 eura) na 630 KM (322 eura).

Ozbiljne posljedice

Glavni direktor za ljudska prava i vladavinu prava Gianluca Esposito ocijenio je izvjetaj jednim od najvažnijih ove godine jer se izravno tiče života mnogih ljudi.

- Kriza troškova života pogađa milijune ljudi diljem Europe i trebala bi zabrinuti sve nas - upozorio je Esposito, dodavši da su za Vijeće Europe socijalna i ljudska prava jednako važna kao građanska i politička.

Posebno je naglasio da su stanovanje, hrana i prijevoz tri osnovne životne potrebe koje su doživjele najveći porast cijena, dok su plaće uglavnom ostale iste, zbog čega se ljudi doslovno bore preživjeti do kraja mjeseca.

Predsjednica ECSR-a Aoife Nolan objasnila je da je kriza troškova života izabrana za prvi horizontalni pregled jer su upravo plaće, stanovanje i zdravstvena skrb srž Europske socijalne povelje.

Iz europske perspektive, pojasnila je da je početkom 2022. godine počela ruska invazija na Ukrajinu te da su već do ljeta stručnjaci upozoravali na dolazak velike inflacijske krize. Uzrok su, kako je navela Nolan, bili poremećaji u opskrbi i skok cijena hrane, goriva i energije.

- Sukob je sve to dodatno pogoršao, iako su cijene rasle i prije rata. Do ljeta 2022. godine Europa se doista suočila s krizom jer su troškovi osnovnih životnih potreba rasli puno brže od prosječnih prihoda kućanstava - rekla je Nolan.

Dodaje da nisu svi bili jednako pogođeni krizom. Kao i u svakoj drugoj krizi, pandemiji, financijskoj ili klimatskoj, najteže su stradali oni koji su već na društvenoj margini, navela je Nolan. Kako je pojasnila, u izvještaju se posebno ističu četiri najugroženije skupine, i to kućanstva s niskim prihodima, djeca i mladi, osobe s invaliditetom te starije osobe.

Potpredsjednica ECSR-a Tatiana Puiu naglasila je da socijalna zaštita predstavlja temelj Europske socijalne povelje te da rast cijena bez kompenzacijskih mjera vodi do smanjenja socijalnih prava i socijalne isključenosti.

- Iako su države povećavale socijalne naknade, te su mjere često bile privremene, dok je kriza trajala dulje. S druge strane, vidjeli smo i primjere smanjenja socijalnih naknada ili zamrzavanja usklađivanja zbog 'fiskalne održivosti' - upozorila je Puiu.

Potpredsjednik Europskog odbora za socijalna prava George Theodosis osvrnuo se na utjecaj krize na radnička prava, naglasivši rekordan pad realnih plaća u Europi.

- Zabilježili smo da su najlošije plaćeni radnici u Europi 2022. godine zabilježili pad plaća od otprilike 19 posto, što je rekordan pad. Kao posljedica toga, mnogi radnici koji su primali minimalnu plaću zapravo su primali iznos koji nije dosezao 60 posto nacionalne neto prosječne plaće, što je standard koji postavlja Europska socijalna povelja kako bi se osigurao dostojanstven životni standard - rekao je Theodosis.

Pritom je istaknuo da su neke države, poput Francuske i Belgije, uvele automatsko usklađivanje plaća s inflacijom, ali u mnogim zemljama minimalna plaća i dalje ne doseže standard od 60 posto nacionalne neto prosječne plaće.

Glavna izvjestiteljica Kristine Dupate upozorila je na snažan udar krize na pravo na stanovanje.

- Stambeni troškovi predstavljaju najveći izdatak u kućnim proračunima, a tijekom krize troškova života porasli su i troškovi drugih osnovnih potreba. To je dodatno utjecalo na mogućnost kućanstava da podmiruju stambene troškove. Stambena kriza je zapravo prisutna već desetljećima. Troškovi stanovanja neprestano rastu, dok prihodi ne prate taj rast - istaknula je Dupate.

Ona je istaknula da su primjeri dobrih mjera povećanje stambenih naknada, revizija minimalnih prihoda potrebnih za ostvarivanje prava na stambenu naknadu, jednokratne isplate, pomoć pri otplati hipoteka i pomoć za najamnine te uvođenje ograničenja rasta najamnina.

- Nažalost, zbog ekonomskih problema, neke su države zaustavile gradnju socijalnih stanova, neke nisu povećale stambene naknade, a neke su čak smanjile stambene naknade – upozorila je ona.

Preporuke za buduće djelovanje

Predstavnici Europskog odbora za socijalna prava Vijeća Europe državama preporučuju uvođenje trajnih mjera socijalne zaštite, redovito usklađivanje socijalnih naknada i minimalnih plaća s troškovima života te jačanje kolektivnog pregovaranja i sustava socijalnog stanovanja.

Ovaj izvještaj daje jasne smjernice što države moraju učiniti, ne samo sada, nego i u budućim krizama, zaključeno je na predstavljanju izvještaja.