Hrvatska: Broj nezaposlenih u julu raste, ali pad na godišnjem nivou

Prema posljednjim podacima Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje (HZZ), u julu je prekinut trend pada broja nezaposlenih osoba na mjesečnom nivou, što predstavlja uobičajeni sezonski obrazac kretanja, prenose Nezavisne novine.

Broj registrovanih nezaposlenih od 73.183 osobe bio je veći za 4,5% u odnosu na jun.

Očekivano, na godišnjem nivou nastavljen je pad registrovanih nezaposlenih osoba, koji kontinuirano traje od aprila 2021.

U odnosu na jul 2024, broj registrovanih nezaposlenih smanjen je za 14.615 osoba, odnosno 16,6%, pri čemu je dvocifrena stopa pada prisutna od juna 2024.

U skladu s navedenim mjesečnim kretanjima, očekuje se da će stopa registrovane nezaposlenosti porasti s istorijski niskih 3,8% u junu na 4,0% u julu.

DZS će objaviti detaljne podatke o (ne)zaposlenosti 20. avgusta.

Iz podataka HZZ-a vidljivo je da je od ukupno 10.579 osoba koje su izašle iz evidencije zaposleno 6.636 osoba na osnovu radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti (ostvarivanje mjesečnog prihoda odnosno dohotka od druge samostalne djelatnosti većeg od prosječno isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, registracija trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima i dr.).

Zbog sezonskog zapošljavanja iz evidencije je izašlo 730 osoba, znatno manje nego prethodnih mjeseci, što je uobičajeno s obzirom na to da se većina potreba za radnom snagom zadovoljava u predsezoni.

Izlazaka zbog zapošljavanja u inostranstvu bilo je 281, što je i dalje blizu dugoročnog prosjeka.

Od 13.726 osoba koje su u junu ušle u evidenciju nezaposlenih, njih 68,5% bilo je prethodno u radnom odnosu ili drugim poslovnim aktivnostima.

Iz redovnog školovanja pristiglo je 17,4% osoba, a iz neaktivnosti 14,1%.

Tokom jula prijavljeno je 19.357 slobodnih radnih mjesta, što je za 3,2% manje na godišnjem nivou.

Udio sezonskih poslova u slobodnim radnim mjestima iznosio je 4,1%, blago više nego prethodne godine u istom periodu.

Stopa slobodnih radnih mjesta, koja se računa kao udio slobodnih radnih mjesta u ukupnoj potražnji za radom (zbir HZMO osiguranika i slobodnih radnih mjesta), iznosila je 1,1% početkom trećeg tromjesečja, a primjetan je trend blagog pada posmatrajući duži vremenski period, prenosi SEEbiz.

Iako se i tokom ove godine očekuje zadržavanje otpornosti tržišta rada, zapošljavanje će biti nešto skromnije nego prethodnih godina, uz zadržavanje nezaposlenosti na rekordno niskim nivoima.

Iz trenutne perspektive, i dalje solidna domaća potražnja, uz očekivani blagi oporavak inostrane, trebala bi podstaći rast privrednih aktivnosti, a time djelovati i u smjeru nastavka pozitivnih trendova na tržištu rada. Prema podacima HZZ-a, broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u periodu januar–jul iznosio je 116.859. Na godišnjem nivou to je manje za oko 12%, što se poklapa sa statistikom MUP-a. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 392 zanimanja, a najtraženija, za koja je izdato pozitivno mišljenje, bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Pozitivno mišljenje dobilo je 75.391 zahtjev.