iseljavanje

19.07.2026 |

Vijesti / REGIJA

Izvor: Agencije

MIGRACIJSKI TRENDOVI

Statistika iz susjedstva: Pad useljavanja u Hrvatsku, radnici iz BiH i Nepala drže plus

Iako Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo, razlika između doseljenih i iseljenih se smanjuje, a ključni faktor ostaje uvoz strane radne snage.

U Hrvatsku već godinama, točnije od 2022., doseljava više osoba nego što se iseljava, a taj je trend nastavljen i u 2025. godini, iako uz značajan pad broja useljenika.

Lani se iz inozemstva u Hrvatsku doselilo 56.665, a u inozemstvo se odselilo 37.485 osoba.

Za pozitivan migracijski saldo i dalje su zaslužni strani državljani jer je među doseljenima tek 29,7 posto hrvatskih državljana, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku RH.

Među iseljenima značajnije dominira domaće stanovništvo pa tako hrvatski državljani čine 35 posto onih koji su Hrvatsku napustili.

U odnosu na 2024. pozitivan migracijski saldo ipak se smanjio. Naime, 2024. godine 31 tisuća osoba više uselila se u Hrvatsku nego što je iz nje otišla, dok se lani ta razlika smanjila na 19.180.

Među svim doseljenima najviše ih je stiglo iz Njemačke (17 posto), zatim iz Bosne i Hercegovine (11,1 posto) te Nepala (11,1 posto), dok je glavno odredište iseljenih iz Hrvatske također Njemačka, prenosi Hina.

"U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj", navodi Državni zavod za statistiku na svojim mrežnim stranicama.

Među stranim državljanima najviše ih je stiglo iz Nepala (6.264), Filipina (4.500), Bosne i Hercegovine (4.731), Srbije (3.696) i Ukrajine (2.986).

Glavninu doseljenih činili su muškarci - 66,3 posto, a među iseljenima iz Hrvatske također dominiraju muškarci, ponajviše u dobi od 20 do 39 godina.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI