Europske rang-liste plata: Koje zemlje nude najviše prosječne zarade?

Početak nove godine često je idealno vrijeme za promjenu posla, pri čemu plata ima ključnu ulogu u odlukama mnogih zaposlenih. Zanima vas koliko zarađuju vaši europski susjedi? Donosimo poređenje zemalja koje je pripremio Euronews.
Januar je popularan mjesec za promjene posla jer zaposleni realizuju novogodišnje odluke, a kompanije prilagođavaju planove zapošljavanja za prvi kvartal.

Za mnoge radnike plata ima važnu ulogu u donošenju odluke o narednom profesionalnom koraku. Osim izraženih razlika između sektora, zarade se znatno razlikuju i među europskim zemljama, kako u nominalnim iznosima, tako i kada se prilagode kupovnoj moći.

Razmišljate o promjeni lokacije, ali i poslodavca? Ili vas jednostavno zanima koliko zarađuju vaši susjedi? Prema najnovijim podacima Eurostata iz 2024. godine, ovako se razlikuju plate širom Europe.

Prosjek blizu 40.000 eura u EU
Prosječna godišnja plata po zaposlenom u Europskoj uniji iznosi 39.808 eura. Među državama članicama EU ona se kreće od 15.387 eura u Bugarskoj do 82.969 eura u Luksemburgu, što je 5,4 puta više.

Osim Luksemburga, prosječna plata prelazi 50.000 eura i u još pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj.

Na dnu liste, pored Bugarske, prosječna godišnja plata po zaposlenom manja je od 20.000 eura i u Grčkoj i Mađarskoj.

Source: Eurostat • (Gross salaries)

U mnogim zemljama veliki broj ljudi radi skraćeno radno vrijeme, iako Eurostat prilagođava podatke kako bi prikazao kolika bi bila prosječna plata da svi zaposleni rade puno radno vrijeme.

Podaci pokazuju da su plate generalno više u zapadnoj i sjevernoj Europi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Europi.

Razlozi iza razlika u platama

Giulia De Lazzari, ekonomistica u Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), naglasila je da su ekonomska struktura i produktivnost zemalja ključni razlozi za razlike među državama.

"Veća produktivnost omogućava zemljama da održavaju više plate", izjavila je za Euronews Business.

Lazzari je navela da zemlje s većim udjelom sektora s visokom dodanom vrijednošću, poput finansija, IT-a i napredne proizvodnje, imaju tendenciju viših plata u poređenju sa zemljama u kojima je zaposlenost koncentrisana u sektorima s nižom dodanom vrijednošću. Među potonjima su industrije poput poljoprivrede, tekstila ili osnovnih usluga.

"Prisustvo i snaga sindikata, obuhvat i dubina kolektivnih ugovora, kao i nivo zakonom propisanih minimalnih plata, također značajno utiču na visinu zarada", dodala je.

Dr. Agnieszka Piasna, viša istraživačica u Europskom institutu za sindikate (ETUI), objasnila je da nizak nivo sindikalnog organizovanja i viši nivoi nezaposlenosti vjerovatno slabe pregovaračku moć radnika na tržištu rada.

"To se često navodi kao objašnjenje za nizak udio plata u mnogim zemljama centralne i istočne Europe (CEE), koje imaju neke od najnižih stopa sindikalnog organizovanja u EU", rekla je za Euronews Business.

Prosječne plate prema kupovnoj moći

Razlike postaju manje kada se mjere standardom kupovne moći (PPS), što znači da se uzimaju u obzir razlike u troškovima života među zemljama.

Jedna PPS jedinica teoretski može kupiti istu količinu robe i usluga u svakoj zemlji.

Prilagođene plate za puno radno vrijeme kreću se od 21.644 PPS u Grčkoj do 55.051 PPS u Luksemburgu. Odnos između najviše i najniže vrijednosti tada se smanjuje na 2,5.

Osim Luksemburga, najviše rangirane zemlje su Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve iznad 48.500 PPS.

Pet zemalja s najnižim iznosima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 PPS.

Source: Eurostat • Purchasing power standard (PPS) calculation by Euronews.

Lazzari iz ILO-a istakla je da troškovi života i nivo cijena utiču na zarade, a samim tim i na plate.

"Zemlje s višim potrošačkim cijenama uglavnom imaju više nominalne plate", kazala je.

Rangiranje pojedinih zemalja značajno se mijenja kada se uporede iznosi u eurima s PPS-om. Na primjer, Rumunija se penje s 22. na 13. mjesto i ostvaruje znatno bolji rezultat prema PPS-u, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto, gubeći poziciju kada se uzmu u obzir razlike u cijenama.

Ako se nastavi prosječan rast iz posljednjih pet godina, očekuje se da će prosječna plata u EU u nominalnom iznosu dostići 41.600 eura u 2025. godini i 43.400 eura u 2026. godini, iako se stope rasta znatno razlikuju među zemljama.