Svaki četvrti mladi Europljanin radi dok studira: Gdje je Europa, a gdje Balkan?

Tokom 2024. godine, nešto više od četvrtine mladih u Europi, starosti od 15 do 29 godina, bilo je zaposleno uporedo s pohađanjem formalnog obrazovanja, objavio je Eurostat. Istovremeno, najveći dio mladih u ovoj dobnoj skupini nije bio dio radne snage, dok je manji procenat bio nezaposlen, odnosno raspoloživ za rad i aktivno je tražio posao dok se školovao.

Prema dostupnim podacima, 25,4 posto mladih radilo je tokom obrazovanja, 71,4 posto nije učestvovalo na tržištu rada, dok je 3,2 posto bilo nezaposleno, ali aktivno u potrazi za zaposlenjem.

Najizraženija kombinacija rada i obrazovanja zabilježena je u Nizozemskoj, gdje je gotovo tri četvrtine mladih bilo zaposleno tokom školovanja. Visoki udjeli evidentirani su i u Danskoj te Njemačkoj. S druge strane, Rumunija, Grčka i Hrvatska nalaze se na dnu liste zemalja Europske unije po ovom pokazatelju, s vrlo malim brojem mladih koji rade dok se obrazuju.

Kada je riječ o mladima koji su tokom obrazovanja bili nezaposleni, ali su tražili posao, najveći udio zabilježen je u Švedskoj, Finskoj i Danskoj. Suprotno tome, u Rumuniji, Hrvatskoj, Češkoj i Mađarskoj takvih je bilo manje od jedan posto.

Podaci pokazuju i značajne razlike po dobnim skupinama. Među mladima od 15 do 19 godina, velika većina ostaje izvan radne snage dok se školuje, što ukazuje na primarni fokus na obrazovanje u najranijoj životnoj fazi. U ovoj grupi, izvan tržišta rada nalazi se više od dvije trećine i djevojaka i mladića.

Ulaskom u dobnu skupinu od 20 do 24 godine, udio mladih koji nisu aktivni na tržištu rada značajno se smanjuje, što upućuje na veću povezanost obrazovanja i zapošljavanja. U tom periodu, gotovo petina mladih žena i nešto manji udio muškaraca radi dok se školuje.

U najstarijoj posmatranoj grupi, od 25 do 29 godina, stopa zaposlenosti dostiže najviše vrijednosti, posebno među muškarcima, dok je i kod žena zabilježen visok nivo zaposlenosti.

Eurostatovi podaci također ukazuju na rodne razlike. Žene češće učestvuju u formalnom obrazovanju u odnosu na muškarce, ali u situacijama kada nisu uključene u obrazovni proces, rjeđe su zaposlene ili aktivno traže posao. To se odražava kroz niže stope zaposlenosti i veći udio neaktivnosti u poređenju s muškom populacijom.