Lideri Europske unije sastaju se u četvrtak u belgijskom dvorcu Alden Biesen kako bi raspravljali o jačanju konkurentnosti europske ekonomije u uslovima pojačane globalne konkurencije i geopolitičkih tenzija, uz pritiske koji dolaze iz Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Tema je dodatno dobila na hitnosti zbog unutrašnjih podjela među članicama i sporog napretka u uklanjanju prepreka unutar jedinstvenog tržišta.
Uoči sastanka, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je industrijskim liderima:"Hitnost ne može biti veća. Borimo se za svoje mjesto u novoj globalnoj ekonomiji."
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je upozorio da je potrebno djelovati "na novoj skali i novom brzinom", kako bi se spriječile "fragmentacija, slabljenje i vjerovatno poniženje Europe". Macron je ponovo otvorio raspravu o zajedničkom zaduživanju EU, navodeći da je to „jedini način“ da se odgovori na investicioni jaz u odnosu na SAD i Kinu.
Ključne tačke neslaganja odnose se na finansiranje velikih ulaganja i na industrijsku politiku. Macron insistira na euroobveznicama, dok Berlin tradicionalno odbacuje ideju ponavljanja zajedničkog zaduživanja kakvo je korišteno za postpandemijski plan oporavka. Njemačka i Italija, koje su 23. januara dogovorile koordinaciju oko deregulacije industrije, zagovaraju snažniji fokus na rizični kapital i razvoj tržišta kapitala, uz prijedloge poput paneuropske berze i sekundarnog tržišta, te preispitivanja kapitalnih zahtjeva za kreditiranje uz očuvanje finansijske stabilnosti.
Druga osjetljiva tema je francuski prijedlog "europske preference", odnosno pristup "Made in Europe" i "Buy European" u javnim nabavkama. Više država, uključujući Švedsku i Nizozemsku, upozorava na rizik od skretanja ka protekcionizmu, dok je njemački kancelar Friedrich Merz ocijenio da bi takav pristup trebao biti "posljednja opcija". Berlin je, prema dokumentima koji kruže među članicama, za vremenski ograničenu i usko ciljanu primjenu, uz model "Made with Europe" otvoren i partnerima s kojima EU ima sporazume o slobodnoj trgovini. Macron je, s druge strane, naznačio da bi mjera mogla biti fokusirana na ograničene sektore poput čistih tehnologija, hemijske industrije, čelika, automobilske industrije ili odbrane.
Von der Leyen na sastanak dolazi s prijedlozima za "pojednostavljenje" pravila i dublju integraciju jedinstvenog tržišta, uključujući ideju tzv. 28. režima - posebnog pravnog okvira koji bi firmama olakšao poslovanje preko granica unutar EU. U raspravama će učestvovati i Mario Draghi, autor izvještaja iz 2024. godine o konkurentnosti, u kojem se navodi da su za jačanje evropske konkurentnosti potrebna ulaganja od oko 750 do 800 milijardi eura godišnje, kao i Enrico Letta, koji je iste godine predstavio izvještaj o jedinstvenom tržištu.
Sastanak će se odvijati i u sjeni promjenjive dinamike među glavnim akterima. Iako su Francuska i Njemačka krajem augusta 2025. na 25. Francusko-njemačkom vijeću ministara usvojile Francusko-njemačku ekonomsku agendu i formirale osam radnih grupa (od energije i trgovine do industrije, naprednih tehnologija i digitalnog suvereniteta), diplomatski izvori ukazuju da se „francusko-njemački motor“ suočava s novim opterećenjima, dok se istovremeno profilira jača koordinacija Berlina i Rima.
Među temama koje bi mogle obilježiti razgovore je i sporazum EU-Mercosur. Komisija planira konsultacije o privremenoj primjeni sporazuma, nakon što je, prema navodima iz teksta, proces ratifikacije usporen zbog pravne provjere povezane s Europskim parlamentom. Francuska ostaje protiv, pozivajući se na zabrinutost poljoprivrednika zbog konkurencije iz Latinske Amerike, dok su Njemačka i Italija u zajedničkim stavovima podržale ambicioznu trgovinsku politiku EU i navode da je finalizacija sporazuma s Mercosurom važan korak.
