I BiH je u nečemu na vrhu: Objavljena Eurostatova mapa zemalja u kojima se najviše radi

Zaposleni u državama Europske unije tokom 2025. godine u prosjeku su na svom glavnom poslu radili 35,9 sati sedmično, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Riječ je o stvarno odrađenim satima rada tokom referentne sedmice, što uključuje samo sate koje su radnici zaista proveli na poslu.

Među članicama EU najveći prosječan broj radnih sati zabilježen je u Grčkoj, gdje su zaposleni radili 39,6 sati sedmično. Slijede Poljska i Bugarska sa po 38,7 sati, Litvanija sa 38,4 te Slovenija sa 38,3 sata sedmično.

S druge strane, najkraću radnu sedmicu imali su zaposleni u Nizozemskoj, gdje je prosjek iznosio 31,9 sati. Iza nje su Njemačka i Danska sa po 33,9 sati, dok je u Austriji prosjek bio 34 sata sedmično.

Iako nije članica Europske unije, Bosna i Hercegovina je na Eurostatovoj karti za 2025. godinu prikazana sa prosjekom od 40,9 stvarno odrađenih sati sedmično na glavnom poslu. To je čak pet sati više od prosjeka EU, koji iznosi 35,9 sati. Među zemljama obuhvaćenim prikazom, dužu radnu sedmicu imali su jedino zaposleni u Turskoj sa 42,4 sata, dok se BiH nalazi ispred Grčke (39,6), Srbije (40,6) i većine država regiona i Europske unije.

Više od trećine zaposlenih radi između 40 i 44,5 sati sedmično

Na nivou Europske unije najveći udio zaposlenih, njih 37,6 posto, radio je između 40 i 44,5 sati sedmično. Još 16,4 posto radilo je između 35 i 39,5 sati, dok je 9,2 posto zaposlenih bilježilo sedmični fond od 30 do 34,5 sati.

Podaci pokazuju i da:

• 9,9 posto zaposlenih nije radilo tokom referentne sedmice,
• 7,2 posto radilo je između 0,5 i 19,5 sati,
• 6,6 posto između 20 i 24,5 sati,
• 3,4 posto između 25 i 29,5 sati,
• 4 posto između 45 i 49,5 sati,
• 5,8 posto radilo je 50 ili više sati sedmično

Kategorija od 40 do 44,5 sati sedmično bila je najzastupljenija u većini država članica. Najveći udio takvih radnika zabilježen je u Bugarskoj (82,8 posto), Latviji (77,1 posto) i Rumuniji (75,5 posto).

Izuzetak predstavljaju Belgija, Danska, Finska, Francuska i Irska, gdje je najveći broj zaposlenih radio između 35 i 39,5 sati sedmično.

U BiH gotovo polovina zaposlenih radi između 40 i 44,5 sati sedmično

Podaci Eurostata pokazuju da je u Bosni i Hercegovini najzastupljenija grupa zaposlenih koja na glavnom poslu radi između 40 i 44,5 sati sedmično. Takvih radnika je približno 47 posto, što ovu kategoriju čini uvjerljivo najvećom među zaposlenima.

Istovremeno, BiH se izdvaja i po relativno velikom udjelu osoba koje rade veoma dugo. Oko četvrtine zaposlenih radi 50 ili više sati sedmično, dok je dodatnih približno sedam posto u grupi koja sedmično radi između 45 i 49,5 sati.

S druge strane, znatno je manji udio zaposlenih koji rade skraćeno radno vrijeme. U kategorijama do 34,5 sati sedmično nalazi se tek manji dio radne snage, dok je procenat osoba koje tokom referentne sedmice nisu radile na glavnom poslu među najnižima u poređenju s većinom zemalja Europske unije.

Takva struktura radnog vremena pomaže objasniti zašto Bosna i Hercegovina, sa prosjekom od 40,9 sati stvarno odrađenog rada sedmično, spada među europske zemlje s najdužom radnom sedmicom, odmah iza Turske.

Samozaposleni rade znatno duže od zaposlenika

Eurostat navodi da su stvarni radni sati uglavnom usklađeni sa uobičajenim radnim vremenom, iako su nešto niži zbog godišnjih odmora, bolovanja i drugih izostanaka koji utiču na sedmicu posmatranja.

Analiza pokazuje da samozaposlene osobe češće pripadaju grupama s dužim radnim vremenom. Dok je među zaposlenicima najveći udio radio između 40 i 44,5 sati sedmično (38,4 posto), samo 6,4 posto njih radilo je 45 ili više sati.

Kod samozaposlenih je situacija drugačija. Po 32,2 posto njih nalazilo se u kategoriji od 40 do 44,5 sati sedmično, ali i u grupi koja radi najmanje 45 sati sedmično.

Muškarci zaposleni puno radno vrijeme rade više od žena

Među zaposlenima s punim radnim vremenom muškarci su tokom 2025. godine u prosjeku radili 39,4 sata sedmično, dok je kod žena prosjek iznosio 37,6 sati.

Najdužu radnu sedmicu među ženama imale su zaposlene u Sloveniji sa 39,2 sata, zatim u Litvaniji sa 39,1 sat te u Latviji i Poljskoj sa po 38,9 sati.

Najkraće su radile žene u Nizozemskoj, gdje je prosjek iznosio 35 sati sedmično. Slijede Finska sa 35,6 sati, Irska sa 35,9 te Belgija sa 36,4 sata.

Kod muškaraca su samo četiri države zabilježile prosjek od najmanje 40 sati sedmično: Grčka (41,8 sati), Poljska (40,6), Slovenija (40,2) i Kipar (40 sati).

Najmanje sati među muškarcima s punim radnim vremenom evidentirano je u Finskoj i Nizozemskoj, gdje je prosjek iznosio po 38,4 sata, dok su Švedska i Mađarska slijedile sa po 38,5 sati.

Najveće razlike između muškaraca i žena zabilježene su u Irskoj, Nizozemskoj i Grčkoj. U Irskoj su muškarci radili prosječno 39,9 sati sedmično, a žene 35,9 sati. U Nizozemskoj je odnos bio 38,4 prema 35 sati, dok su u Grčkoj muškarci radili 41,8, a žene 38,8 sati sedmično.

Najmanje razlike između spolova evidentirane su u Latviji i Bugarskoj, gdje je sedmični broj radnih sati bio gotovo izjednačen.

U BiH i muškarci i žene rade znatno više od prosjeka EU

Podaci za 2025. godinu pokazuju da su muškarci zaposleni s punim radnim vremenom u Bosni i Hercegovini u prosjeku radili oko 41 sat sedmično, dok je prosjek za žene iznosio približno 40 sati.

Oba pokazatelja viša su od prosjeka Europske unije, gdje su muškarci s punim radnim vremenom radili 39,4 sata sedmično, a žene 37,6 sati.

Razlika između muškaraca i žena u Bosni i Hercegovini relativno je mala u poređenju s pojedinim europskim državama. Dok su muškarci radili nešto duže, prosječan broj sati kod žena ostao je među najvišima na kontinentu.

Veći prosječan broj radnih sati od Bosne i Hercegovine zabilježen je uglavnom u Turskoj, gdje su muškarci radili oko 46 sati sedmično, a žene približno 44 sata. S druge strane, u zemljama poput Nizozemske i Finske i muškarci i žene s punim radnim vremenom imali su osjetno kraću radnu sedmicu.

Grafikon također pokazuje da se Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom, nalazi u samom vrhu Europe prema broju stvarno odrađenih sati među zaposlenima s punim radnim vremenom.

Kod rada s nepunim radnim vremenom žene često rade više

Kada je riječ o zaposlenima s nepunim radnim vremenom, prosjek na nivou EU bio je gotovo identičan za oba spola. Muškarci su radili 21,7 sati sedmično, a žene 21,9 sati.

Ipak, u brojnim državama članicama žene zaposlene na pola radnog vremena imale su dužu prosječnu radnu sedmicu od muškaraca.

Najizraženija razlika zabilježena je u Danskoj, gdje su žene s nepunim radnim vremenom radile prosječno 21,3 sata sedmično, dok su muškarci u istoj kategoriji radili 18 sati.

Latvija je bila među rijetkim državama u kojima su muškarci zaposleni na pola radnog vremena radili više od žena. Njihov prosjek iznosio je 21,3 sata sedmično, dok su žene radile 20,7 sati.