Europu čeka teška zima: Plina će biti, problem će biti njegova cijena

Europsku uniju očekuje zahtjevna zima uz veoma visoke cijene nafte i plina, prvenstveno zbog posljedica rata SAD-a i Irana na energetsko tržište, upozorio je europski komesar za energiju Dan Jørgensen. Ipak, prema njegovim riječima, trenutno nema naznaka da bi EU mogla biti suočena s problemima u sigurnosti snabdijevanja energijom.

Govoreći nakon sastanka ministara energetike u Dublinu, Jørgensen je upozorio da će najveći problem predstavljati cijene i njihov utjecaj na domaćinstva koja već teško podmiruju troškove energije.

Gotovo 50 miliona Europljana ni tokom uobičajene zime nije u mogućnosti adekvatno zagrijavati svoje domove, zbog čega bi dodatno povećanje cijena moglo povećati pritisak na domaćinstva.

EU platila 100 milijardi eura više za energiju

Razmjere trenutnog pritiska na europsko energetsko tržište Jørgensen je ilustrirao podatkom da je EU ove godine za energiju izdvojila oko 100 milijardi eura više, bez povećanja količine uvezene nafte i plina.

"Prešli smo iznos od 100 milijardi eura koje smo ove godine dodatno platili za energiju, a da nismo dobili niti jednu dodatnu molekulu plina ili nafte", kazao je Jørgensen.

Europska komisija zbog toga dugoročno želi smanjiti oslanjanje na uvozna fosilna goriva povećanjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, razvojem elektroenergetskih mreža i interkonekcija, ubrzanjem elektrifikacije te većom energetskom efikasnošću.

Istovremeno se razmatraju kratkoročni potezi kojima bi se smanjio trenutni pritisak na energetsko tržište. Među njima je i prijedlog da se primjena novih pravila EU o smanjenju emisija metana odgodi za godinu dana.

Jørgensen je takvu mogućnost predstavio kao način da se tržištu kratkoročno omogući veća fleksibilnost, dok Komisija istovremeno nastoji zadržati dugoročni pravac energetske tranzicije.

Nema novog europskog poreza na ekstra dobit

Komisija trenutno ne planira ponovno uvođenje poreza na ekstra dobit energetskih kompanija na nivou cijele EU, kakav je uveden tokom energetske krize 2022. godine. Države članice, međutim, mogu donositi vlastite mjere u okviru europskih pravila.

Jørgensen je ukazao i na mogućnost da rast računa za energiju poveća pritisak na vlade da ponovo subvencioniraju fosilna goriva. Ukoliko se države odluče za takav pristup, smatra da bi pomoć trebala biti ciljana i privremena kako se ne bi dugoročno usporila energetska tranzicija.

Zajedno s izvršnim direktorom Međunarodne agencije za energiju Fatihom Birolom, pozvao je članice EU i da preispitaju postojeći porezni tretman energenata.

Skladišta plina ponovo u fokusu

Dodatnu pažnju privlači nivo popunjenosti europskih skladišta plina uoči zime. Prema pravilima EU, ovogodišnji cilj iznosi 80 posto kapaciteta, dok je ranije bio postavljen na 90 posto.

Jørgensen je upozorio da bi veće odstupanje od predviđenog nivoa tokom zime moglo imati posljedice i nakon završetka sezone grijanja. Europa bi u tom slučaju naredni ciklus punjenja skladišta započela s manjim rezervama, što bi moglo stvoriti dodatni pritisak na tržište.