Latvija 1. januara ulazi u eurozonu

Latvija, već neko vrijeme vodeća zemlja Evropske unije u smislu ekonomskog rasta, postat će 1. januara 2014. godine 18. članica eurozone, što se pripisuje odvažnim reformama latvijske Vlade, iako veći dio stanovnika smatra da su reforme postignute nauštrb njihovih plata i radnih mjesta.

Mala baltička zemlja u kojoj živi nešto više od dva miliona ljudi, 2009. godine je bila suočena s recesijom, a Vlada je potom uvela stroge mjere štednje, koje su uključile kresanje plata, budžeta i velika otpuštanja u državnom sektoru.

Latvija je zemlja koja je bila najjače pogođena krizom od svih evropskih zemalja u razdoblju 2008-10, kada je bruto društveni proizvod pao čak 25 posto, prenosi Hina.

No, već u 2011. i 2012. godini je ostvaren rast od preko pet posto, čime se pokazala kao najbrže rastuća ekonomija u EU-u.

Ispunjeni kriterije iz Maastrichta

U trećem tromjesečju ove godine rast je procijenjen na 3,9 posto u odnosu na treće tromjesečje prošle godine, a Latviju je za samo 0,2 postotna boda kao najbrže rastuća ekonomija prestigla Rumuniju (4,1 posto).

Deset godina nakon ulaska u EU i 22 godine nakon uvođenja latsa, nacionalne valute na koju su građani ponosni, Latvija će uvesti euro.

Za ulazak u eurozonu Latvija je morala ispuniti kriterije iz Maastrichta - između ostalog, budžetski deficit, javni dug i inflaciju - a podaci pokazuju da je u tome bila vrlo dobra.

Iz konvergencijskog izvještaja objavljenog u junu, kojim je Evropska komisija potvrdila da je Latvija spremna usvojiti euro 1. januara naredne godine, vidi se da je ta zemlja postigla visok stepen održive ekonomske konvergencije s eurozonom.

Prema tom izvještaju, inflacija u Latviji u 12 mjeseci prije toga bila je 1,3 posto, znatno ispod izračunate referentne vrijednosti od 2,7 posto.

Budžetski deficit, koji je 2010. godine bio 8,1 posto BDP-a, 2012. godine je pao na 1,2 posto, što je znatno niže od praga od tri posto.

Latvijci spominju 'drugu stranu'

Javni dug krajem 2012. godine iznosio je 40,7 post,o što je ispod gornje granice maastrichtskih kriterija od 60 posto.

Iako je u julu dobila zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu, ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da se tome raduje tek manjina Latvijaca.

Prošlig mjeseca objavljeni su rezultati ispitivanja javnosti prema kojima prelazak na euro podržava samo 20 posto građana, dok je podrška u septembru bila 24 posto.

Iako je premijer Valdis Dombrovskis, koji trenutno vodi tehničku vladu, jer je dao ostavku zbog tragedije s urušavanjem supermarketa Maxima,  zražavao uvjerenost da će se podrška povećavati s približavanjem datuma ulaska u eurozonu, to se nije dogodilo i Latvijci i dalje nisu oduševljeni dolaskom eura.

Dok dio analitičara tvrdi da latvijski slučaj pokazuje da se odlučne i hrabre reforme isplate, građani smatraju da priča o uspjehu ima i drugu stranu.

Bez štrajkova i protesta

Obični ljudi smatraju da je rast postignut nauštrb njihovih plata i radnih mjesta, a da se optimistični podaci o padu nezaposlenosti mogu zahvaliti ponajprije odlasku ljudi u inozemstvo.

Ljudi se boje viših cijena kada se usvoji euro.

Analitičari kažu da izostanak većih štrajkova ili protesta pokazuje da su građani, možda nevoljko, ali ipak svjesni situacije, prihvatili da su reformu nužne.

Susjedna Estonija uvela je jedinstvenu evropsku valutu u januaru 2011. godine, dok se Litvanija to priprema učiniti 2015. godine.

Od novih članica EU-a, Latvija je šesta zemlja (iza Slovenije, Malte, Kipra, Slovačke i Estonije) koja je dobila službeno zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu.