Šesnaest zemalja protiv smanjivanja kohezijskih sredstava u budžetu EU

Predstavnici šesnaest zemalja EU-a koje čine grupu Prijatelja kohezije okupljaju se u četvrtak u Bratislavi  s namjerom da pošalju jasnu političku poruku kako se protive rezanju kohezijskih sredstava u novom višegodišnjem budžetu EU-a, namijenjenih smanjivanju razlika između bogatijih i siromašnijih zemalja Evropske unije.

U Bratislavu dolazi osam premijera - Hrvatske,  Češke, Estonije, Mađarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovačke. Ostalih osam zemalja, Bugarsku, Cipar, Latviju, Litvu, Rumuniju, Italiju, Portugal i Grčku, zastupat će njihovi visoki predstavnici.

"Naša grupa mora biti vidljivija unutar EU-a, mi moramo pokazati da smo ujedinjeni i moramo poslati jasnu političku poruku kojom ćemo dati podršku našim zajedničkim interesima", rekao je uoči sastanka slovački premijer Peter Pellegrini, domaćin skupa.

"Kako bi se održala dovoljna razina sredstava za kohezijsku politiku, zemlje Prijatelja kohezije moraju djelovati zajedno", naglasio je.

Sastanak u Bratislavi održava se uoči decembarskog  samita EU-a na kojemu će glavna tema biti višegodišnji budžet Evropske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Prijatelji kohezije osnovani su u vrijeme pregovora o višegodišnjem budžetu EU-a za razdoblje od 2007. do 2013. kada su odlučili istupiti protiv smanjenja kohezijskih sredstava jer se njima sufinanciraju razvojni projekti u siromašnijim zemljama i tako doprinosi smanjenju razlika u Uniji.

Hrvatska se 2012. kao promatrač - jer još nije bila članica Unije - pridružila grupi zemalja koje su se i u pregovorima o idućem sedmogodišnjem budžetskom razdoblju od 2014. do 2020. borile protiv smanjenja kohezijskih sredstava, prenosi Hina.

"Snažna koordinacija i saradnja među zemljama skupine Prijatelja kohezije pokazala se vrlo korisnom tokom pregovora o višegodišnjem  budžetu za razdoblje od 2014. do 2020.", kazao je Pellegrini.

Prijatelji kohezije na kraju sastanka imaju namjeru potpisati zajedničku deklaraciju kojom će uputiti poruku da podupiru ambiciozni i uravnoteženi novi evropski budžet koji će imati dovoljno sredstava za podršku tradicionalnim politikama, ali i dostatna sredstva za finansiranje novih izazova, poput sigurnosti i obrane, klimatskih promjena i migracija.

Europska komisija početkom  maja predložila je veći Višegodišnji budžetski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027. u odnosu na sadašnje budžetsko razdoblje, ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i za poljoprivredu.

Hrvatska bi po prijedlogu Evropske komisije za razdoblje 2021.-2027. u sklopu kohezijske politike trebala dobiti oko šest posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem budžetu.