Gospodarski rast eurozone u prosincu najsporiji u više od četiri godine

Gospodarske aktivnosti u eurozoni porasle su u prosincu najsporijim tempom u više od četiri godine, odražavajući posustajanje potražnje koja i na početku nove godine zadaje najviše glavobolje poslovnim čelnicima, pokazalo je u petak mjesečno istraživanje londonske tvrtke Markit.

Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u prosincu za 1,6 bodova u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na najnižu razinu u više od četiri godine, od 51,1 bod.

Time je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka snizila početnu procjenu njegove vrijednosti za 0,2 indeksna boda.

"Krajem 2018. gospodarstvo eurozone prebacilo je u još nižu brzinu, uz znatno slabiji rast aktivnosti u odnosu na povišeni tempo na početku godine", zaključuje glavni poslovni ekonomist Markita Chris Williamson.

Posustajanje gospodarskih aktivnosti zrcali slabljenje priljeva novih narudžbi koje su također u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu zabilježile najslabiji rast od kraja 2014. godine, ističu u Markitu.

Williamson izdvaja i pad nerealiziranih poslova nakon gotovo četiri godine neprekinutog rasta, "budući da novi poslovi ne nadomještaju u potpunosti narudžbe iz prethodnog razdoblja".

Dijelom je posustajanje aktivnosti u eurozoni u prosincu odražavalo i 'nižu´ razinu aktivnosti u Francuskoj, stoji u Markitovom izvješću.

"Mada bi se pad poslovnih aktivnosti u Francuskoj dijelom mogao pripisati prosvjedima 'žutih prsluka', slične olakotne faktore nije moguće identificati u ostatku regije", upozoravaju u londonskoj tvrtki, izražavajući nadu da će problemi u automobilskom sektoru uskoro biti riješeni.

Williamson više pozornosti poklanja raspoloženju poslovnih čelnika koji ne očekuju skori oporavak potražnje.

"Bojazni odražavaju čitav niz nepovoljnih trendova, uključujući trgovinske ratove, brexit, pojačanu političku neizvjesnost, oscilacije na financijskim tržištima i sporiji rast svjetskog gospodarstva", precizira ekonomist Markita.