Dilberović: Proces evropskih integracija nema alternativu (VIDEO)

Direktor Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH Edin Dilberović je u intervjuu za Fenu kazao da proces evropskih integracija nema alternativu, te da treba učiniti sve kako bi BiH što prije postala punopravna članica Evropske unije. 

On je kazao da je donesen niz zakona koji spadaju u kategoriju takozvanih sistemskih zakona, koji se nalaze u 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

"Ključni je izmjene i dopune Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Zatim su tu izmjene i dopune Zakona o ombudsmenima, izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Tu je i saradnja sa Europolom. Potom, izmjene i dopune Zakona o strancima ", naveo je Dilberović, koji 2. oktobra završava mandat na poziciji direktora DEI-a.

Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina, nakon što je dobila mišljenje Evropske unije, dobila 14 prioriteta u kojima je jasno definirano ono što moramo ispuniti.

Po njegovim riječima, Evropska komisija je zainteresirana za formu koja ne podrazumijeva samo ispunjenje, nego ozbiljnost na putu ispunjenja onoga što se od nas traži.

"Za sada idemo dobrim koracima i nadam se da će se tako i nastaviti. Kad govorimo o zakonima, ostaje ključno i dalje Zakon o sudovima BiH, koji je uslov, koji je prioritet i oko kojeg će sigurno EU zauzimati stav kada bude donosila sud u budućnosti o onome što je ispred BiH - šta je do sada urađeno, a šta nije. To je ono što bi mogli u ovom posljednjem periodu definirati kao istinski napredak na putu evropskih integracija i onoga što je vezano uz 14 prioriteta", kazao je Dilberović.

Upitan u vezi izbornog zakonodavstva, odgovorio je da su izbori prikazani kao jedan od segmenata, „unapređenje izbornog procesa u svakom pogledu, koji ne podrazumijeva samo izmjenu izbornog zakonodavstva, nego podrazumijeva i legitimnost izbora i kontrolu izbornog procesa i sprečavanje krađe“.

"Tako da je široko postavljeno. Govorimo o demokratizaciji cijelog procesa i unošenje onoga što je EU definisala kao neke svoje vrijednosti", naveo je Dilberović.

S druge strane, dodao je on, tu je niz ekonomskih reformi koje su prijeko potrebne, reforme u sigurnosnom sektoru, a jedna od njih je Europol, ali je i niz drugih.

"Znači, rad sa MONEYVAL-om, da BiH ponovno ne bi došla na neku sivu ili crnu listu kada su međunarodna plaćanja u pitanju. Niz je obaveza koje BiH, ne samo da treba ispunjavati, nego i stalno, svakodnevno promicati u kontekstu obaveza koje su svakodnevne, nisu samo puka izmjena zakonodavstva, nego i provođenje zakona", kaže Dilberović.

Istaknuo je da će Evropsku komisiju interesirati, ne samo šta je BiH uradila, koje je zakone donijela, na koji način ih je donijela, da li su oni u skladu s pravnom stečevinom EU. Ono što EU zanima prvenstveno jeste da li su u skladu s pravnom stečevinom EU i odmah koji su primjeri primjene zakonodavstva, kako to zakonodavstvo funkcionira kroz sudove, kroz tužilaštva, da li postoji ono što je definirano, a to je pravna sigurnost svakog pojedinca na cijeloj teritoriji BiH.

Dilberović je podsjetio da, kada govorimo o 14 prioriteta, oni pokrivaju pravdu, demokratizaciju, jačanje državnih institucija, jačanje pravnih institucija, ekonomiju i najteži dio, a to je izmjena Ustava u određenim segmentima, kao što je evropska klauzula i odgovornost BiH za pitanja vezana za EU.

On smatra da je dobivanje kandidatskog statusa bio „taj politički poticaj koji je političkim elitama u BiH i građanima dao za pravo da kažu 'u redu, nešto radimo očito dobro, hajmo ubrzati procese, iskoristiti momentum, iskoristiti trenutak na način da krenemo u neku drugu fazu“.

Po njegovim riječima, kandidatski status u političkom smislu znači da je vaš trud u određenom segmentu prepoznat, „jer je bilo jako puno slučajeva kada smo ispunili određene obaveze i nakon ispunjenja tih obaveza nije slijedilo ništa“.

 

"Ipak, na ovaj način, nadamo se da kandidatski status jeste, za početak, ubrzao procese i nadamo se da će se taj status pretvoriti u nešto drugo, a nešto drugo su definitivno pregovori o pristupanju", dodao je.

Na pitanje šta očekuje od predstojećeg izvještaja Evropske komisije za BiH nakon pomaka koji su u posljednje vrijeme napravljeni, Dilberović je kazao da Evropska unija uvijek prepoznaje i pomake, a prepoznaje i nazatke.

"Ona će ove pomake sigurno prepoznati, s jedne strane. S druge strane, ovo je jedna potpuno nova vrsta izvještaja iz razloga što prvi put dobijamo izvještaj u statusu zemlje kandidata. Ne sumnjam da će pomaci biti prepoznati i ne sumnjam da će to polučiti određene zaključke od strane Evropske komisije. Da li će to biti pregovori, to ćemo vidjeti, jer taj proces da li ćemo dobiti status pregovora u najvećoj mjeri ovisi o nama, o našoj ozbiljnosti u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta koje nam je kao zadatak dala EU, s jedne strane. S druge strane, nemojte zaboraviti da je, bez obzira na izvještaj Evropske komisije, svaka odluka u Briselu odluka zemalja članica. One imaju suvereno pravo da prihvate ili ne prihvate status neke zemlje, bilo kandidatski, bilo otvaranje pregovora", naveo je Dilberović.

Po njegovim riječima, ključnu ulogu će igrati izvještaj Evropske komisije s jedne strane, a s druge strane mora postojati saglasnost svih 27 zemalja članica EU za otvaranje pregovora.

Na pitanje da li je realno očekivati da uskoro bude donesna odluka o početku pregovora, a neki zvaničnici spominju i do kraja ove godine, Dilberović je odgovorio da je „uvijek moguće“.

Po njegovim riječima, i kandidatski status je dodijeljen prošlog decembra jer je bila takva geopolitička, odnosno politička situacija.

"Jer, odluke koje se donose, pogotovo odluke tog tipa, su političke odluke koje suvereno donose zemlje članice jednoglasno. Mislim da će to biti slučaj i sa BiH. Trenutna geopolitička situacija, nakon rata u Ukrajini, situacija u Evropi generalno, ide u prilog takvim tvrdnjama. Da li će se one ostvariti u decembru, vidjet ćemo. Lijepo je nadati se, ali ne treba previše nade ulagati na način 'hajmo čekati šta će se dogoditi u decembru pa ćemo vidjeti šta ćemo dalje', nego treba raditi intenzivno na ispunjavanju uslova", kazao je Dilberović.

Naglasio je da je ovaj proces bitan za državu i njene građane, „jer svaki zabilježeni napredak poboljšava kvalitet života u ovoj državi, pogotovo poboljšava kvalitet života građana, što na kraju treba biti jedini cilj“.

"Da li će pregovori biti otvoreni u decembru ili u januaru ili u martu sljedeće godine ne postaje toliko bitno koliko postaje bitno da se ovaj proces ispunjava, odnosno da ispunjavamo ono što se, ne od nas traži, nego ono što moramo ispuniti da bi imali život kojeg možemo definisati kao normalan. Pri tome, provodimo reforme za koje dobijamo novaca i manje su bolne i manje osjetljive nego što  bi bilo kada bi radili bez pomoći EU, a svakako bi ih morali raditi, jer BiH kao i svaka druga zemlja na svijetu ne može funkcionirati bez stalnih reformi i promjena", smatra Dilberović.

Govoreći o mogućnostima koje nude evropski fondovi, kazao je da za fondove EU postoje uslovi koji se moraju zadovoljiti.

"Reforme koje provodimo jesu ispunjenje uslova koji su nam dati za povlačenje više novca nego što povlačimo sada. Da li bi BiH mogla funkcionisati bez tog novca i bez tih reformi koje dolaze iz EU, čisto sumnjam. Rijetko bi koja zemlja i u EU mogla, u smislu kako funkcioniše sada, funkcionisati da nema fondove EU koji su joj na raspolaganju, i članice EU, ne samo BiH i naš region. Može se bolje, može se više, ali ono što je vrlo jasno definirano je da morate ispuniti uslove. Kada ispunjavate uslove, onda ćete moći povlačiti više novca. Da mi imamo ljudi koji su sposobni raditi kvalitetne projekte, to smo pokazali kroz zapadnobalkanski investicioni forum gdje povlačimo najviše sredstava u transportu, energiji, daleko više od bilo koje zemlje u regionu, a imamo i kvalitetne projekte", kazao je Dilberović.

Po njegovim riječima, ono što EU od nas traži jeste „recite nam u kom pravcu se želite razvijati, napravite strategije za razvoj, državne strategije za razvoj. Kad napravite te strategije, bit ćete sposobni da te strategije povezujete sa kvalitetnim projektima i dobijat ćete novac za to“.   

Edin Dilberović je u Direkcije za evropske integracije proveo prethodnih osam godina, a od 3. oktobra će ga na poziciji direktora naslijediti Elvira Habota, koju je nedavno imenovalo Vijeće ministara BiH.

Dilberović se na kraju razgovora za Fenu osvrnu na rad DEI-a u proteklom periodu, kazavši da je to jedina ekspertska institucija u procesu evropskih integracija u BiH.

Ocijenio je da je urađeno jako puno posla, isključivo zahvaljujući sposobnim ljudima koji u ovoj instituciji rade decenijama.

Podsjetio je da je u posljednjih osam godina, koliko je on u Direkciji za evropske integracije, BiH podnijela aplikaciju za članstvo, na temelju aplikacije je dobila upitnik sa više od tri hiljade pitanja, te da je BiH odgovorila sa desetinama hiljada stranica. Istaknuo je da je to bio naporan, težak posao, sa 1.700 državnih službenika koji su radili u izradi dokumenta.

"BiH je dobila Mišljenje sa 14 ključnih prioriteta, nakon dodatnih pitanja i odgovora koje smo imali. U ovom periodu su stotine miliona eura povučene, bilo kroz IPA-u, bilo kroz razne fondove. BiH je dobila popriličnu pomoć i nakon velikih poplava, pa je dobila priličnu pomoć EU u toku pandemije, pa u toku finansijske krize...U svemu je učestvovala Direkcija za evropske integracije s jedinim ciljem da što je više moguće život naših ljudi učinimo normalnijim", kazao je Dilberović.

Po njegovom mišljenju, urađeno je jako puno, "ali istinski, teški i možda najteži posao je pred nama".

"Svi govorimo o pregovaranju. To je vrlo zahtjevan posao, vrlo zahtjevan proces - definiranje glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine, timova za pregovore, platforme za pregovore, ozbiljnih, sposobnih ljudi koji će moći odgovoriti na ono što će biti istinski i možda najteži posao koji smo do sada obavljali", naveo je Dilberović.

Na kraju je poručio da proces evropskih integracija nema alternativu.

"Ovaj proces apsolutno donosi benefite i za državu i za svakog pojedinca, odnosno građanina te države. Zbog toga treba učiniti sve da se ovaj proces ubrza kako bi BiH što prije postala punopravna članica EU", zaključio je Dilberović.