Armenija kreće prema članstvu u EU, odnosi s Rusijom pred novim izazovom

Armenija će početi pripreme za podnošenje zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji, najavio je premijer Nikol Pašinjan, čime bi ova zemlja mogla napraviti značajan geopolitički zaokret i dodatno se udaljiti od tradicionalnog oslanjanja na Rusiju.

Pašinjan je pred zastupnicima u armenskom parlamentu kazao da bi formalni zahtjev za pristupanje EU trebao biti podnesen "u bliskoj budućnosti". Tek nakon toga, prema njegovom planu, uslijedili bi daljnji koraci koji bi na kraju uključivali i referendum na kojem bi građani odlučivali o članstvu.

Armenska vlada najprije namjerava sačekati odgovor Brisela na zahtjev za članstvo, nakon čega bi se razgovaralo o mapi puta i eventualnim pristupnim pregovorima. Pitanje ulaska u EU potom bi bilo izneseno pred građane na referendumu.

Odnosi s Rusijom pred novim izazovom

Najava dolazi u trenutku kada Armenija preispituje odnose s Rusijom i svoju poziciju u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB/CSTO), vojnom savezu predvođenom Moskvom.

Pašinjan je poručio da Armenija za sada neće napustiti ovu organizaciju, odnosno da će ostati članica sve dok izbor između saveza predvođenog Rusijom i približavanja Europskoj uniji ne postane neizbježan.

"Bio bih veoma zadovoljan kada bi organizacija odlučila isključiti Republiku Armeniju iz Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti", rekao je Pašinjan, dodajući da bi na taj način zemlja bila oslobođena dileme treba li sama istupiti iz saveza.

Govoreći o odnosima s Moskvom, armenski premijer podsjetio je da su veze dvije zemlje tokom posljednja dva stoljeća počivale na uvjerenju da je Rusija garant sigurnosti armenskog naroda i države.

"Događaji iz 2021, 2022. i 2023. godine pokazali su da se Ruska Federacija, zbog vlastitih sigurnosnih izazova, ponekad može suočiti sa značajnim ograničenjima u sposobnosti da obavlja tu ulogu", kazao je Pašinjan.

Njegove izjave odnose se i na sukobe Armenije i Azerbejdžana oko Karabaha. Nakon mirovnog procesa pokrenutog u augustu 2025. godine, dvije zemlje krenule su putem ekonomske saradnje i stabilizacije odnosa, uz značajno učešće Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Željeznice još jedna tačka razilaženja

Promjene u vanjskopolitičkom kursu Armenije mogle bi se odraziti i na ekonomsku i infrastrukturnu saradnju s Rusijom.

Armenska ekonomija i dalje u značajnoj mjeri zavisi od ruskih energenata i infrastrukture. Pašinjan je, međutim, zatražio od Moskve da odustane od monopolističke koncesije nad armenskim željeznicama, koja vrijedi do 2038. godine.

Cilj Jerevana je povezivanje željezničke infrastrukture zemlje s međunarodnim mrežama, a kao mogući investitori spominju se Kazahstan i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Moskva upozorava na ekonomske posljedice

Iz Kremlja je ubrzo stigla reakcija na Pašinjanove najave. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da bi izlazak Armenije iz ODKB-a mogao dovesti do ozbiljnih trgovinskih nesuglasica koje bi, prema njegovim riječima, prvenstveno pogodile Armeniju.

"Ako Jerevan, zbog svojih nacionalnih interesa, više ne smatra potrebnim članstvo u tako važnoj organizaciji za osiguravanje regionalne sigurnosti, slobodan je donijeti odgovarajuću odluku i napustiti ovu organizaciju", rekao je Peskov.

Najavljeni zahtjev za članstvo u EU tako bi mogao označiti novu fazu u odnosima Armenije s Briselom, ali i dodatno zakomplicirati veze Jerevana i Moskve, posebno imajući u vidu dugogodišnju sigurnosnu i ekonomsku povezanost dvije zemlje.