BiH jedina država Zapadnog Balkana bez strategije regionalnog razvoja

Iako su posljednjih godina zabilježeni uspješni projekti prekogranične saradnje BiH sa susjednim državama, sredstva iz IPA fondova u BiH nisu iskorištena u  dovoljnoj mjeri, navodi se u analizi "Perspektive vanjske politike u regionalnoj i prekograničnoj suradanji" koju je radilo udruženje Vanjskopolitička incijativa BH.

Inače, apsorpcija sredstava ovisi od spremnosti države da sudjeluje u sufinanciranju programa vlastitim sredstvima i njene sposobnosti da izgradi odgovarajuće programe implementacije i upravljanja ovim fondovima. 

Nepostojanje učinkovitog mehanizma koordinacije između države entiteta i nepostojanje strateških dokumenata i razvojnih politika, što je slučaj sa BiH, dodatno usložnjavaju efikasno korištenje ovih sredstava.

Koristeći sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije, države se pripremaju i osposobljavaju za korištenje strukturnih fondova nakon što postanu punopravne članice EU-a, navode stručnjaci VPI-ja.

Između ostalog, države kandidatkinje, odnosno države u procesu stjecanja kandidatskog statusa obavezne su da harmoniziraju politike regionalnog razvoja sa  standardima i ciljevima Europske unije. To podrazumijeva i definiranje statističkih regija – NUTS regija (Nomenclature  des unités territoriales statistiques – Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku) kao preduvjeta za pristup strukturnim i kohezijskim fondovima nakon članstva u Uniji.

Na temelju tako uspostavljene institucionalne osnove i statističkih podataka o regijama utvrđuju se prioriteti financiranja projekata iz fondova EU-a. Statističke jedinice su hijerarhijski strukturirane prema broju stanovnika određene regije.

"NUTS prve razine odgovara statističkim jedinicama u kojim živi između tri i sedam milijuna stanovnika, NUTS 2 ima u prosjeku od 800.000 do 3 000 000 stanovnika, a NUTS 3 od 150 000 do 800 000 stanovnika. U pravilu se statističke regije druge razine koriste kao regije za pomoć iz fondova EU-a namijenjenim regionalnom razvoju", navode iz VPI-ja.

E sada, zašto se države odlučuju za regionalizaciju i decentralizaciju vlasti na načelima supsidijarnosti. Ona se, ističu stručnajci VPI-ja, temelji, uz ostalo, i na ekonomskim interesima koji proističu iz subvencija datih strukturnim fondovima i Kohezijskim fondom.

Naime, sredstva iz strukturnih fondova namijenjena su regijama država članica EU-a s velikim zaostatkom u razvoju, a čiji je BDP po glavi stanovnika manji od 75 procenata prosjeka Unije, neovisno od nacionalnog nivoa  dohotka, a što ima više od jedne četvrtine regija na prostoru EU-a. Drugi po važnosti kriterij intervencije davanja pomoći su regije zahvaćene prestrukturiranjem, visokom stopom nezaposlenosti ili velikim odlivom stanovništva.

Sa druge strane, kod Kohezijskog fonda procjena pružanja  pomoći se vrši na državnome, a ne na regionalnom nivou. Sredstva iz ovog fonda namijenjena su državama članicama čiji BDP po glavi stanovnika ne prelazi 90 procenata prosjeka Europske unije.

Komparativna istraživanja provedena nakon proširenja Europske unije 2004. godine i prijema deset novih država s prostora srednje i istočne Europe pokazuju da je članstvo u EU-u pozitivno utjecalo na njihov  ekonomski razvoj. Pristup različitim fondovima Unije u tome je imao posebno značajnu ulogu. Korištenje tih fondova omogućilo je općinama i regijama da realiziraju mnoge projekte koje ne bi mogle provesti da su ostale  izvan europskoga integracijskog procesa, navode stručnjaci.

Dodaju su da su općinama pružene mnoge nove mogućnosti za razmjenu iskustava povezivanjem i umrežavanjem s općinama u drugim europskim zemljama.

Lokalne vlasti iskoristile sredstva iz regionalnih fondova

''Češki gradovi i općine veoma pozitivno ocjenjuju rezultate članstva u EU-u. Lokalne vlade su se brzo odgovorile i iskoristile sve šanse koje im je  pružila Unija. Modernizirale su rad svojih službi, povećale  kapacitete za upravljanje projektima i stekle nova iskustva u izgradnji saradnje s privatnim sektorom. Pozitivni efekti članstva u Europskoj uniji zabilježeni su i u drugim državama s prostora srednje i istočne Europe“, navode iz VPI-ja.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj projekat modernizacije voznog parka državnih željeznica u Slovačkoj financiran je sa 88.510.600 eura, dok  je iz Kohezijskog fonda EU-a izdvojeno 70.000.000 eura za novi most koji premošćuje rijeku Dunav duž 430 km  granice između Rumunije i Bugarske. Izgradnja dunavskog mosta za ubrzanje međunarodnog prometa u Bugarskoj i Rumuniji jedan je od dobrih primjera bilateralne saradnje  potpomognute europskim sredstvima iz Kohezijskog fonda.

"Kako bi mogla što optimalnije koristiti sredstva iz strukturnih fondova Europske unije, i Republika Hrvatska je isto tako prije pristupanja Uniji uspostavila dvije statističke regije druge razine – Kontinentalnu i Jadransku, u skladu s Nomenklaturom prostornih jedinica za statistiku i usvojila Zakon o regionalnom razvoju Hrvatske.  Hrvatska vlada  je u pregovorima s Europskom komisijom i Eurostatom definirala podjelu Hrvatske na dvije statističke regije, umjesto dotadašnje tri (Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i Istočna Hrvatska i Jadranska Hrvatska)", navodi se iz VPI-ja.

Na ovaj  će način, ističe se, sve jedinice lokalne uprave i samouprave moći  koristiti sredstva iz strukturnih fondova EU-a s najvećim  stepenom povoljnosti najmanje do 2027. godine. Najjači, najintenzivniji i najneposredniji impuls u razvoju ekonomski manje razvijenih regija i država članica pruža regionalna politika Europske unije, odnosno strukturna i kohezijska politika, zasnovana na principu solidarnosti", navodi se.

Prednosti članstva u EU-u za lokalnu upravu vide se u nekoliko glavnih segmenata koji se odnose na priznavanje posebne uloge lokalnih vlasti u pitanjima razvoja, mogućnost korištenja fondova EU-a za financiranje projekata na lokalnom nivou, kojima će upravljati općine i podršku transnacionalnim vezama između lokalnih vlasti u cilju rješavanja zajedničkih problema i izazova. Osim na regionalnoj ravni, pozitivni efekti članstva iskazuju se i na ravni  ukupne makroekonomske slike države – porastu stope  zaposlenosti, većem prilivu stranih direktnih ulaganja i  porastu bruto društvenog proizvoda.

Regionalizacija kao preduvjet za pristup sredstvima EU za regionalni razvoj U analizi se navodi da Bosni i Hercegovini u daljnjem procesu integracije u Europsku uniju predstoji regionalizacija kao preduvjet za pristup sredstvima EU-a namijenjenim regionalnom razvoju. Dodaje se da iako u BiH načelno postoji unutarnjopolitička saglasnost o potrebi prihvaćanja europskog koncepta regije i makroregionalnog povezivanja, njezini politički akteri, nažalost, nisu postigli politički konsenzus o principima regionalizacije u samoj BiH. Zbog  toga BiH, za razliku od ostalih država s prostora zapadnog Balkana, nema ni strategije regionalnog razvoja, a ni uspostavljenu pravnu osnovu regionalnog  razvoja u skladu s europskim načelima. Dakle, s aspekta potpunog uključivanja u kohezijsku politiku Europske unije, odnosno mogućnosti efikasnijeg korištenja  pretpristupnih fondova EU-a, a kasnije i strukturnih fondova Unije, Bosni i Hercegovini u daljnjem procesu europskih integracija predstoji – uspostavljanje efikasnog  mehanizma koordinacije između različitih nivoa vlasti,  jačanje institucionalnih kapaciteta za korištenje fondova EU-a, intenziviranje regionalne saradnje sa susjednim državama kao osnove za povlačenje sredstava za projekte  prekogranične saradnje, izrada državnih razvojnih strategija i akcionih planova, uspostavljanje pravne i  institucionalne osnove regionalnog razvoja u skladu s politikom regionalnog razvoja EU-a kao i definiranje statističkih regija (NUTS regije) u skladu s Kodeksom prakse europske statistike, navode iz VPI-ja.

Tekst je objavljen u sklopu projekta ''BiH i proces europskih integracija''.

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“