Prema ocjenama međunarodnih zvaničnika jedna od najbolje provedenih reformi u BiH je reforma Oružanih snaga. Ipak, i pored toga pred našom zemljom su neriješena pitanja koja koče ulazak BiH u NATO savez. Iako se Oružane snage BiH kreću u pravcu da vojsku naprave partnerom u okviru NATO saveza, veliki su problemi unutar same organizacije koji se prvenstveno odnose na novac.
Naime, dalja realizacija programa reformi ove godine je zakočila zbog neusvajanja budžeta, ali pandemija koronavirusa.
Iz Ministarstva odbrane BiH tvrde da je iz ogovodišnjeg programa realizovano 74 posto zadataka iz Programa reformi, te da su za ostale zadatke potrebna ozbiljnija finansijska sredstva.
"Kada je u pitanju plan razvoja i modernizacije Oružanih snaga BiH zaključno sa 31. decembrom 2018. godine, urađeni su idejni projekti za svih 16 projekata iz Plana razvoja i modernizacije OS BiH. Odlukom o pokretanju procedure izrade projekata razvoja i modernizacije OS BiH, od 29. maja 2019. godine, formirani su stručni timovi za izradu projekata razvoja i modernizacije OS BiH. Navedeni stručni timovi su do početka februara 2020. godine u potpunosti uradili 15 projekata, dok bi 16. projekat "Infrastrukturno uređenje lokacija i objekata" trebao biti realizovan do kraja 2020. godine. Taj projekat još nije završen zbog trenutnog stanja uzrokovanom pandemijom COVID-19. Iako će Ministarstvo odbrane i Oružane snage do kraja 2020. godine imati pripremljene sve projekte razvoja i modernizacije, zbog neizdvajanja sredstava za ove potrebe u budžetu za potrebe Institucija BiH realizacija tih projekta mogla bi biti upitna", rečeno je za Akta.ba portal iz Ureda za odnose s javnošću Ministarstva odbrane BiH.
Aktivnosti OS BiH na putu ka članstvu u EU i NATO
Težišne aktivnosti institucija odbrane BiH u smislu podrške na putu BiH prema euratlantskim integracijama odnose se na osiguranje stalnog razvoja i unapređenja vlastitih odbrambenih sposobnosti koje odgovaraju sigurnosnom okruženju i omogućavaju izvršenje zakonskih zadataka i ispunjavanje ciljeva BiH u oblasti sigurnosti i odbrane.
U pogledu razvoja odbrambenih sposobnosti, iz Ministarstva odbrane navode da je primaran razvoj sposobnosti i spremnosti Oružanih snaga BiH, te je u tom prioritetno:
- opremanje Oružanih snaga BiH savremenim naoružanjem i vojnom opremom,
- razvoj NATO kompatibilne i interoperabilne strukture OS BiH usklađene sa državnim potrebama i mogućnostima,
- razvoj sposobnosti OS BiH za odgovor na savremene sigurnosne izazove, rizike i prijetnje, uključujući sposobnosti za učešće u upravljanju krizama i planiranju za vanredne situacije, imajući u vidu aktuelni NATO Strateški koncept i praksu EU u oblasti upravljanja krizama,
- razvoj i unapređenje sposobnosti za razmještanje OS BiH, efikasnu komandu i kontrolu i odgovarajuće kapacitete za podršku operacijama,
- podršku sposobnosti OS BiH kroz sistem obuke, edukacije i doktrine upotrebe snaga,
- visok nivo saradnje i ispunjavanje obaveza u okviru NATO i EU integracijskog procesa,
- razvoj i unapređenje odbrambene saradnje.
"U cilju daljeg razvoja sposobnosti i unapređenja funkcioniranja institucija odbrane, neophodno je osigurati nastavak reformskih aktivnosti u odbrambenom sistemu. Važno je napomenuti da je reforma sistema odbrane BiH proces čiji počeci datiraju od 2001. godine i ovaj proces, koji je i dalje aktuelan, provodi se u skadu sa zahtjevima evropskih i evroatlantskih integracija BiH sa osnovnim ciljem razvoja efikasnog i priuštivog odbrambenog sistema BiH, primarno razvoja sposobnosti i spremnosti Oružanih snaga BiH", ističu iz Ministarstva odbrane BiH.
Reformske aktivnosti u oblasti odbrane utvrđene su dokumentom "Pregled obrane" i njegovim sastavnim dijelom "Plan razvoja i modernizacije OS BiH 2017.-2027", kojeg je usvojilo Predsjedništvo BiH 24. novembra 2016. godine. Dokument “Pregled odbrane” uređuje nastavak reformskih aktivnosti u odbrambenom sistemu u cilju daljeg razvoja sposobnosti i unapređenja funkcioniranja OS BiH, dok dokument „Plan razvoja i modernizacije OS BiH“ operacionalizira viziju razvoja i dostizanje potrebnih sposobnosti te definira da je osnovni cilj modernizacije OS BiH unapređenje operativnih sposobnosti i plansko dostizanje pune interoperabilnosti i kompatibilnosti sa zemljama članicama NATO.
Također, reformske aktivnosti u oblasti odbrane utvrđene su dokumentom "Program reformi BiH", kojeg je usvojilo Predsjedništvo BiH, 19. novembra 2019. godine. Ovim dokumentom su za institucije odbrane definirane aktivnosti usmjerene na: razvoj sposobnosti za izvršenje zakonskih zadataka i dodijeljenih misija; ispunjavanje ciljeva u oblasti sigurnosti i odbrane; osiguranje visokog nivoa saradnje sa NATO i EU i ispunjavanje obaveza BiH na putu ka evropskim i evroatlantskim integracijama; osiguranje efikasnog planiranja i upravljanja raspoloživim odbrambenim resursima; razvoj NATO kompatibilne i interoperabilne strukture snaga u skladu sa državnim potrebama i sposobnostima; razvoj sposobnosti za slanje u misije u inostranstvo; razvoj efikasne komande i kontrole i sposobnosti za podršku operacijama; razvoj sposobnosti snaga kroz sistem obuke i doktrine za upotrebu oružanih snaga; razvoj i unapređenje odbrambene saradnje. Važna i suštinska obaveza institucija odbrane BiH iz dokumenta „Program reformi BiH“ predstavlja nastavak implementacije dokumenta „Pregled odbrane“ sa „Planom razvoja i modernizacije OS BiH“.
"Uz navedene dokumente, provođenje reformskih aktivnosti u oblasti odbrane nephodno je osigurati kroz implementaciju Odluke Predsjedništva BiH o veličini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga BiH od 24. novembra 2016. godine, Plana implementacije dokumenta "Pregled odbrane", Akcionog plana implementacije "Plana razvoja i modernizacije OS BiH 2017.-2027." i Okvirnog plana implementacije dokumenta "Program reformi BiH” iz nadležnosti MO i OS BiH", pojašnjeno je iz Ministarstva.
Neriješena pitanja i aktivacija MAP-a
Ističu da je pristupanje BiH u NATO savez prevashodno politička odluka nadležnih institucija BiH. Nakon podnošenja dokumenta “Program reformi BiH” u sjedište NATO-a u Briselu, politički komitet NATO je na sastanku održanom 16. januara 2020. godine zaključio da je dokument "Program reformi BiH" dovoljan za nastavak saradnje BiH i NATO i da očekuje njegovu implementaciju. Prihvatanjem dokumenta „Program reformi BiH“ NATO je odobrio učešće BiH u MAP-u, te je s tim u vezi BiH uvažena kao učesnik MAP-a.
Napredak BiH u evroatlantskim integracijskim procesima ostvaren je donošenjem odluke Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) u decembru 2018. godine o spremnosti NATO da od BiH prihvati podnošenje prvog Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) u okviru Akcionog plana za članstvo u NATO (MAP). Nakon perioda političkih konsultacija po pitanju usvajanja i podnošenja prvog ANP BiH, Predsjedništvo BiH je 19. novembra 2019. godine donijelo odluku o usvajanju dokumenta “Program reformi BiH” i podnošenju istog u sjedište NATO u Briselu.
"NATO definira MAP kao program savjetovanja, pomoći i praktične podrške državama koje se žele priključiti NATO. Pri navedenom, NATO naglašava da učešće u MAP ne prejudicira članstvo u NATO. S tim u vezi, NATO odlučuje o pozivu određenoj državi da se priključi NATO nakon provođenja potrebnih reformskih aktivnosti postavljenih kao uslov za članstvo. Takođe, važno je napomenuti da NATO koristi termin "učešće" u MAP-u, a ne "aktivacija" MAP, te da države učestvuju u MAP-u podnošenjem ANP u okviru kojeg se definiraju reformske i druge potrebne aktivnosti koje država treba poduzeti radi priprema za moguće buduće članstvo", kažu u Ministarstvu za Akta.ba.
Napominju da saveznici i partneri iz NATO-a očekuju implementaciju "Programa reformi BiH" u skladu s definisanom dinamikom. Stepen realizacije zadataka iz Programa će biti evaluiran na narednim sastancima predstavnika NATO-a i BiH.
Govoreći o tome koliko su NATO predstavnici zadovolјni dosadašnjom saradnjom sa OS BiH, navode da su OS BiH na sastancima najviših nivoa u okviru NATO-a, dobijale značajne pohvale za svoj profesionalizam u izvršenju međunarodnih aktivnosti. Posebne pohvale su dobijene za razvoj kapaciteta i sposobnosti u uslovima ograničnog finansiranja.
"Kroz angažovanje pripadnika OS BiH na međunarodnim kursevima, vježbama i operacijama podrške miru, povećava se vidlјivost Bosne i Hercegovine u segmentu regionalnih i međunarodnih odnosa i očuvanju međunarodnog mira i bezbjednosti. OS BiH učestvujući u mirovnim operacijama, kroz profesionalno izvršavanje najzahtjevnijih vojnih zadataka, su ostvarile takve rezultate da je sada Bosna i Hercegovina kredibilan partner među saveznicima", poručuju iz Ministarstva odbrane.
Podsjećaju da reforma odbrambenog sistema od strane brojnih domaćih i stranih zvaničnika ocijenjena kao najuspješnija reforma u BiH, te da ona može poslužiti kao primjer svim drugim subjektima u našoj zemlji.
"OS BiH dijele sudbinu cijelog društva i svi negativni politički i ekonomski faktori neminovno se odražavaju i na OS BiH i njihov dalji razvoj. Pristupanjem BiH u NATO savez, pored osiguranja stabilnost, sigurnosti i ekonomskih benefita za građane BiH, otvorile bi se dodatne mogućnosti za brži razvoj i unapređenje odbrambenih sposobnosti Bosne i Hercegovine i njenih Oružanih snaga", zaključeno je.
|
Uspostavljanjem stajnog mjesta za noćno polijetanje i slijetanje, u velikoj je mjeri olakšano organiziranje i priprema noćnog letenja. Najavili ste da se na ovaj način nastavlja modernizacija OS BiH ispunjavanjem NATO standarda. Koji su to još standardi NATO-a na kojima OS BiH rade, a koje planiramo ispuniti? Uspostavljanje poletno-sletnog mjesta za noćno letenje, tzv. noćni start, na helidromu, samo je jedan od relativno malih, ali značajnih stvari kojima postižemo interoperabilnost s vojskama NATO-a, i omogućujemo dalju saradnju. U saradnji i kroz razne programe s NATO savezom, jedna od misija Oružanih sanga BiH jest učestvovanje u mirovnim operacijama, kako predvođenim NATO-om, tako i Ujedinjenim nacijama ili Evropskom unijom. Za tu misiju smo deklarisali različite jedinice i to nam je sada u posebnom fokusu. Do sada je BiH uvježbala 11 četa i nešto vodova različitih specijalnosti, koje su spremne za izvršavanje takvih misija. Za naredni ciklus saradnje, mi smo 2019. godine deklarisali bataljon lake pješadije. Nakon što smo prošle godine obavili samoprocjenivanje (tzv. SEL-1) ove jedinice, nedavno su ovaj bataljon po prvi put ocjenjivali ocjenjivači NATO-a (tzv. NEL-1). Narednih godina u planu su ocjenjivanja nova SEL-2 i NEL-2, tako da 2023. godine za mirovne misije imamo osposobljenu Bataljonsku borbenu grupu lake pješadije, potpuno operativnu po standardima i procedurama NATO-a.“ |
S. Bijedić
