Potvrda iz Talina: BiH kandidat za članstvo u NATO-u

Stalni komitet Parlamentarne skupštine NATO-a odlučio je stvoriti novi status za zemlje koje teže pridruživanju Alijansi i BiH, Ukrajini i Gruziji dodijeliti status kandidata za članstvo.

Ova odluka donesena je na zasjedanju u estonskom Talinu, a trebala bi biti ratificirana na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a, krajem maja, u Sofiji.

Stručnjaci za međunarodne odnose i sigurnost složni su u ocjeni da se ovom odlukom status BiH nije bitnije promijenio, jer aplikaciju za članstvo u ime BiH podnio je tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BIH Nebojša Radmanović još 2009. godine, a 2018. BiH je dobila poziv da dostavi prvi godišnji nacionalni program reformi.

Početkom 2020. aktiviran je Akcioni plan za članstvo i potvrđen status naše zemlje kao aspiranta za članstvo.

"Do danas BiH je dostavila svoja tri ANP-a. Upravo ovih dana u Briselu su se sastale delegacije BiH i NATO-a, analiziran je taj treći program reformi, a na neki način je pravljena struktura narednog godišnjeg nacionalnog programa. Prema tome, ova odluka Stalnog odbora PS NATO-a je potvrda svih dosadašnjih odluka i samo je dodatni vjetar u leđa BiH na njenom NATO putu", kaže Alija Kožljak, profesor međunarodnih odnosa i šef kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Izvršne odluke, pa i one o proširenju, donosi Sjevernoatlantsko vijeće (NAC), ali se odlukom iz Talina šalje važan signal našoj zemlji i, osim evropskog, u fokus vraća i put BiH prema članstvu u NATO-u.

"Moje mišljenje, kao stručnjaka u ovoj oblasti, jeste da je za BiH izuzetno važno da postane članica NATO-a. Mislim da je koncept i EU i NATO-a da se prvo osigura taj “sigurnosni kišobran” za BiH, a time i za zapadni Balkan, što sugerira da će BiH prvo postati članica NATO-a, a onda i EU. Ta dva procesa su vrlo povezana", ističe prof. Kožljak.

Direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović ističe da za članstvo u NATO-u, uz dovršetak preuzetih obaveza, imamo sve preduvjete, da nam za takav korak nije potreban referendum, iako bi takvu odluku podržala uvjerljiva većina građana BiH, već nedostaje samo politička saglasnost.

"Mnogo zavisi od procjene NATO-a ispunjavamo li potrebne uvjete. I o ovome se treba raspravljati, pa u okviru nekih drugih kompromisa možda ostvariti i taj vanjskopolitički cilj, koji smo, uz regionalnu saradnju i pridruživanje EU, deklarirali", kaže Hadžović.

Trenutno raspoloženje u RS nije na nekom nivou, ali nije bilo ni u Crnoj Gori pa je malo jačom kampanjom i drugačijom retorikom političara ostvaren neophodni postotak javnog mnijenja i odluka vlasti.

"U fokusu je sada EU, ovo je malo ostalo po strani, ali ne vidim razlog da se, u okviru pregovora i teških tema, i članstvo u NATO-u ne nađe na dnevnom redu", navodi Hadžović.

Imamo opredijeljenost NATO-a da će zaštititi teritorijalni integritet i suverenitet BIH, ali punopravno članstvo bi riješilo sve sigurnosne dileme.