Usvajanje Programa reformi BiH 2025 biće još jedan korak do članstva u NATO

Kada Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvoji dokument "Program reformi BiH 2025", koji se trenutno nalazi u proceduri javnih konsultacija, to će biti još jedan korak ka punopravnom članstvu u NATO Savez - kazao je za Fenu predsjedavajući Komisije za saradnju sa NATO-om i zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić.

Uloga Komisije i javne konsultacije

Komisija je objavila Nacrt dokumenta i pozvala stručnu i širu javnost da učestvuje u javnim konsultacijama putem digitalne platforme eKonsultacije. Također, Komisija je zaklјučila da bi, pored državnih institucija, u proces javnih konsultacija trebala biti uklјučena i šira javnost. Nakon konsultacija, Nacrt bi se trebao naći na sjednici Vijeća ministara BiH, zakazanoj za 30. oktobar.

Bosna i Hercegovina je 23. oktobra u Briselu usvojila Individualniprilagođeni partnerski program (ITPP) s NATO-om koji važi za period 2025–2028. Ovaj dokument predstavlja novi strateški okvir saradnje između BiH i NATO-a, u skladu s konceptom "Jedan partner, jedan plan". - Svake godine usvajamo tzv. program reformi i za 2025. godinu, koji je Komisija za saradnju sa NATO-om pripremila i uputila na javnu raspravu. Struktura dokumenta je identična ranijim programima, obuhvata pet ključnih oblasti - vladavinu prava, privredu, resurse i druge segmente koje institucije BiH planiraju provesti u ovoj godini. Kad Vijeće ministara usvoji dokument, to će biti još jedan korak u procesu Akcionog plana za članstvo, koji nas vodi ka punopravnom članstvu u NATO-u - istaknuo je Brkić.

Struktura i ciljevi Programa reformi BiH 2025

Predsjedavajući Komisije za saradnju sa NATO-om je dodao da ITPP predstavlja konkretnu implementaciju reformi predviđenih za 2025. godinu te da dokument definira konkretne zadatke koje institucije BiH planiraju provesti. Prvi Individualno prilagođeni partnerski program usvojen u Briselu predstavlja novi strateški okvir saradnje BiH i NATO-a.

Dokument objedinjuje sve dosadašnje mehanizme saradnje, uključujući godišnji nacionalni program (ANP), izgradnju kapaciteta u sektoru odbrane, interoperabilnost, reforme sektora sigurnosti i unapređenje civilno-vojne saradnje.

ITPP je zasnovan na principu zajedničkog vlasništva, što znači da NATO i BiH ravnopravno definiraju prioritete i aktivnosti. Cilj je postizanje konkretnih rezultata - jačanje institucija, borba protiv korupcije, profesionalizacija Oružanih snaga BiH, povećanje transparentnosti u reformama i jačanje međunarodne pozicije BiH kao pouzdanog partnera.

Program je usklađen s Akcionim planom za članstvo (MAP), posljednjom fazom prije formalnog poziva BiH za punopravno članstvo u Alijansi.

MAP omogućava NATO-u da prati napredak zemlje u ključnim oblastima: reforma odbrambenog sektora, vladavina prava, politička stabilnost i demokratski standardi.

Reakcije stručnjaka i bivših dužnosnika

BiH učestvuje u MAP-u od 2010. godine.

- Ovo je jedan od najbitnijih dokumenata u posljednje vrijeme. Pored redovnog slanja programa reformi NATO-u, zbog političke volje još uvijek nema konsenzusa o pridruživanju Alijansi. Znamo da smo uvijek imali otpor predstavnika iz entiteta Republika Srpska, ali situacija u svijetu, posebno agresija Rusije na Ukrajinu, šalje malim državama poput naše, jasan signal da treba prihvatiti ono što smo potpisali. Ovaj dokument nam daje nadu da smo skoro došli do kraja i da će NATO vjerovatno biti najprivilegovaniji prema BiH. Naši vojnici već ispunjavaju NATO standarde, što je pohvalno i javnost to mora znati - ocijenila je Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH.

Marina Pendeš, bivša ministrica odbrane BiH za Fenu ističe da svaka saradnja s NATO-om iz Brisela pokazuje da je BiH napravila značajan iskorak.

- Naša delegacija u Briselu je učinila sve da BiH u međunarodnim krugovima bude prepoznata kao država koja ozbiljno radi na reformama. Vrijednosti koje vrijede u EU, poput vladavine prava i borbe protiv korupcije, vrijede i u NATO-u, i BiH u tome kontinuirano napreduje - istaknula je Pendeš.

ITPP kao nastavak partnerstva, ne automatsko članstvo

Prema riječima Mirka Okolića, bivšeg zamjenika ministra odbrane BiH, ITPP predstavlja nastavak partnerstva s NATO-om, a ne automatsko članstvo.

- Riječ je o strateškoj saradnji - politička volja za punopravno članstvo se u posljednje vrijeme nije značajno promijenila. Fokus je i dalje na tehničkoj implementaciji reformi. Mislim da će nakon javnih rasprava taj dokument doći do Vijeća ministara, a ostaje pitanje kako će oni dalje postupiti - naveo je Okolić te podcrtao da se u posljednje vrijeme politički konsenzus u vezi pristupanja BiH u NATO nije promijenio.

- Stalno se govori o saradnji sa NATO-om. Ono što ide u cilju saradnje s NATO-om, kada je riječ o tehničkim stvarima je uredu i tu ne vidim nikakvu promjenu - kazao je Okolić.

Predsjedavajući Komisije s NATO-om je dodao da je proces usvajanja standardiziran te da se temelji na iskustvu prethodnih godina.

Izazovi – politički konsenzus i stav Republike Srpske

Iako NATO i domaći akteri pozdravljaju ITPP, ključna prepreka ostaje nedostatak političkog konsenzusa unutar BiH.

Posebno je vidljivo protivljenje u entitetu Republika Srpska, gdje vlasti izražavaju rezerve prema članstvu u NATO-u.

Dijana Gupta naglašava da politička volja u zemlji nije jednaka.

- Republika Srpska je često pokušavala distancirati entitet od procesa, ali sada, s obzirom na geopolitičku situaciju, politički diskurs u BiH je optimističan i fokusiran na euroatlantske integracije - izjavila je.

Usvajanje ITPP-a predstavlja historijski korak, naveli su iz Ministarstva odbrane BiH koji potvrđuje da BiH ima kapacitet i volju za strukturiranu saradnju sa NATO-om.

ITPP, kao glavni alat NATO-a za koordinaciju s partnerima, definira sve aspekte saradnje BiH i NATO-a u strateškom i ciljno usmjerenom okviru, ističući ključne ciljeve zemlje u kontekstu euroatlantskih integracija.

Prvi ITPP BiH s NATO-om je praktičan i strateški dokument koji potvrđuje da zemlja radi na ispunjavanju tehničkih standarda MAP-a.

Usvajanje dokumenta u Briselu i očekivani koraci u Vijeću ministara BiH predstavljaju signal međunarodne podrške, ali konačni ishod - formalni poziv za članstvo i dalje zavisi od političkog konsenzusa unutar zemlje i odluka članica NATO-a.

Dok se politički konsenzus ne postigne, BiH nastavlja implementirati reforme, izvještavati o napretku i jačati kapacitete svojih institucija i Oružanih snaga, pokazujući međunarodnoj zajednici spremnost za partnerstvo i integraciju u Alijansu.

BiH se trenutno nalazi u fazi Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO-u, što znači da je na korak od punopravnog članstva, ali još nije dobila zvaničan poziv za pristupanje Savezu.

BiH je od 2010. godine učesnica Akcionog plana za članstvo, koji predstavlja posljednju pripremnu fazu prije formalnog poziva za članstvo.

MAP omogućava NATO-u da prati napredak zemlje u ključnim oblastima kao što su reforma odbrambenog sektora, vladavina prava, politička stabilnost i demokratski standardi.

Prema Zakonu o odbrani BiH, koji je usvojen 2005. godine, institucije su obavezne sprovesti sve potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a.