Predstavnici institucija, civilne zaštite, naučne zajednice i međunarodnih partnera razmotrili su konkretne korake za djelotvorniji odgovor na katastrofe u Bosni i Hercegovini na konferenciji o upravljanju rizicima od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih katastrofa „Mreža znanja“, koja je danas završena u Kiseljaku.
Organizovana je bila kroz partnerstvo i saradnju Ministarstva sigurnosti BiH, Međunarodne organizacije za migracije u BiH (IOM), Italijanske agencije za razvojnu saradnju (AICS) i NATO Štaba Sarajevo.
"Da bismo djelotvorno smanjili rizike od katastrofa, institucije odgovorne za prevenciju, pripravnost i odgovor moraju imati pristup naučnim saznanjima i mogućnost da ih primijene u svom radu. Mreža znanja pruža nam priliku da ojačamo saradnju naučne zajednice i institucija te razvijemo rješenja primjenjiva širom Bosne i Hercegovine", rekla je Samira Hunček, stručna savjetnica za strateško planiranje u Ministarstvu sigurnosti BiH i koordinatorica “Mreže znanja”.
Program je objedinio naučna istraživanja, praktične vježbe i dijalog među institucijama, uz naglasak na primjeni znanja u praksi. Time je istaknut interdisciplinarni pristup projekta smanjenja rizika od katastrofa (DRR), koji povezuje nauku, tehnologiju i institucionalnu saradnju s planiranjem koje uvažava potrebe svih građana.
Istaknuto je da su poplave 2024. godine donijele velike gubitke i teškoće zajednicama u BiH zbog čega je važno da se zajedno radi na zaštiti života i jačanju pripravnosti. Zemlje širom svijeta suočavaju se s opasnostima poput poplava, šumskih požara i zemljotresa, zbog čega je bliska saradnja neophodna.
"Italija ostaje pouzdan partner Bosni i Hercegovini u svim oblastima saradnje, uključujući smanjenje rizika od katastrofa, što smo pokazali i podrškom nedavnoj simulacijskoj vježbi u Stocu. Inicijativama poput Mreže znanja pomažemo da se znanje i iskustvo pretoče u konkretne mjere koje štite živote i jačaju otpornost zajednica", izjavila je Sarah Eti Castellani, ambasadorica Italije u BiH.
Razgovaralo se i o dugoročnoj ulozi „Mreže znanja“ u povezivanju stručnjaka iz različitih oblasti i institucija, kako bi rezultati istraživanja našli primjenu u javnim politikama i svakodnevnom radu. Učesnici su razmatrali prepreke saradnji, rane pokazatelje novih rizika i iskustva stečena testiranjem mjera pripravnosti tokom vježbi i stvarnih vanrednih situacija.
"Nedavna simulacijska vježba u Stocu okupila je humanitarne partnere i javne institucije kako bi zajedno uvježbali koordiniran odgovor na vanredne situacije. Podsjetila nas je da je zaštita ljudi svrha svih naših priprema za katastrofe. Kada za istim stolom okupimo predstavnike institucija, istraživače i stručnjake iz prakse, lakše pretvaramo znanje u rješenja koja štite zajednice, posebno ljude izložene većim rizicima. Tako jačamo našu zajedničku spremnost za djelovanje", zaključio je W. David Womble, šef misije IOM-a u BiH,
S konferencije je poručeno da otpornost na katastrofe zahtijeva trajnu saradnju različitih struka i institucija, a mjere pripravnosti moraju se provjeravati u praksi, ne samo predvidjeti planovima. Povezivanjem istraživanja, praktičnih vježbi i institucionalnih partnerstava, „Mreža znanja“ postavila je temelje za nastavak saradnje i primjenu zaključaka konferencije, saopšteno je iz IOM-a u BiH.


















