Bosna i Hercegovina već treći mjesec nalazi se na sivoj listi MONEYVAL-a, na kojoj su zemlje sa strateškim nedostacima u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
Uvrštavanje na ovu listu nije posljedica pojedinačnog propusta ili jedne odluke, već niza utvrđenih slabosti koje se odnose na zakonski okvir, rad institucija i praktičnu primjenu propisa. Nakon ranijih upozorenja i nezavršenih reformi, posljedice sada sve više osjeća i domaća privreda.
Međunarodne finansijske transakcije prolaze kroz detaljnije provjere i mogu trajati duže, banke pojačavaju kontrole, dok status zemlje povećanog rizika utiče i na percepciju potencijalnih stranih investitora.
Privreda već osjeća posljedice
Među prvim efektima koje bilježi poslovni sektor su sporije i skuplje novčane transakcije te dodatne kontrole. Istovremeno se otvara pitanje uticaja takvog statusa na priliv direktnih stranih investicija. U prethodnoj godini njihov iznos u Bosni i Hercegovini dostigao je 1,41 milijardu KM.
"Ne mogu vam reći ime i prezime nekog stranog investitora koji je sada odustao ili tako slično, ali mogu reći da je veliki reputacijski rizik i da to jeste direktna šteta za investicije. Izjavili su zabrinutost zato što su, naravno, računali na nove kapacitete, mislili na svoje investicije, na nove kapacitete koje bi eventualno dobili u svom biznisu, pogotovo u auto-moto sektoru, te su najavili eventualni odlazak. Da, to je tačno", kazao je Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora Bosne i Hercegovine.
Da dodatne provjere mogu imati vrlo konkretne posljedice za svakodnevno poslovanje kompanija, ukazuje Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.
"Ukoliko imamo jedan primjer domaćeg izvoznika, dakle, izveze robu, nakon čega čeka naplatu te robe, to bi prije bila transakcija koja bi bila realizirana, recimo, u roku od 48 sati. Danas realizacija takve uplate može trajati sedam do deset dana. On mora tražiti dodatne izvore sredstava kojima će premostiti taj jaz od desetak dana kako bi mogao platiti svojim dobavljačima", objasnio je Ražanica.
Banke pojačavaju monitoring transakcija
Potencijalne dugoročnije posljedice mogu uključivati pritisak na kreditni rejting zemlje i troškove finansiranja, ali iz bankarskog sektora poručuju da je još rano govoriti o takvom razvoju situacije.
Međunarodni platni promet trenutno funkcioniše, ali su određene korespondentne banke već uvele detaljnije provjere pojedinih transakcija.
"Za sada nema nekih velikih razloga da kažem za paniku. Platni promet se odvija uredno, međunarodni platni promet. Da su pojedine korespondentne banke iz pojedinih zemalja pojačale monitoring transakcija, jesu, odnosno zahtjeve za dokumentiranjem pojedinih transakcija", kazao je Faris Bogunić, direktor Sektora specijalističkog nadzora Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Šta BiH mora uraditi za izlazak sa sive liste
Pred institucijama Bosne i Hercegovine nalazi se niz obaveza definiranih kroz akcijski plan MONEYVAL-a. Među njima su uspostavljanje registra stvarnih vlasnika kompanija, kao i usvajanje državnog Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima te Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom.
Samo donošenje propisa, međutim, neće biti dovoljno. Bosna i Hercegovina morat će pokazati i rezultate njihove primjene, uključujući veći broj istraga i presuda u predmetima pranja novca i finansiranja terorizma.
"U narednom periodu fokus neće biti samo na daljnjem unapređenju propisa nego prvenstveno na dokazivanju njihove učinkovite primjene. To znači da će biti potrebno pokazati konkretne rezultate u oblasti istraga i procesuiranja pranja novca, nadzora obveznika, kvaliteta prijava sumnjivih transakcija, dostupnosti i tačnosti podataka o stvarnom vlasništvu, međunarodne saradnje te provedbe mjera u oblasti finansiranja terorizma i ciljanih finansijskih sankcija", navode iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, prenosi Federalna.
Za pojedine obaveze rokovi sežu do 2029. godine
Proces otklanjanja utvrđenih nedostataka neće biti kratkoročan. Za pojedine oblasti predviđeni su rokovi koji sežu sve do 2029. godine, dok je jedan od prvih koraka usvajanje domaćeg akcijskog plana prema kojem bi trebale postupati nadležne institucije i organi vlasti.
"Rokovi idu do 2029. godine za pojedine oblasti. Ono što mi neminovno moramo uraditi prvenstveno je usvojiti akcijski plan unutar države Bosne i Hercegovine i, na bazi tog akcijskog plana, sve institucije i svi organi vlasti dužni su postupati", istakao je Bogunić.
Bosna i Hercegovina se na sivoj listi nalazi zajedno sa zemljama poput Konga, Bolivije i Nepala. Status na listi dodatno stavlja u fokus pitanja funkcionisanja pravosuđa, transparentnosti, upravljanja javnim resursima i vladavine prava, dok će brzina provođenja potrebnih reformi određivati koliko će dugo zemlja ostati pod pojačanim međunarodnim finansijskim nadzorom.
