Evropska centralna banka (ECB) na posljednjoj sjednici donijela je odluku o povećanju tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena.
Glavni pokretači ovog rasta su inflacija iznad ciljanog nivoa, skok cijena energenata, te geopolitičke posljedice sukoba na Bliskom istoku koje ugrožavaju stabilnost cijena u eurozoni.
Iz ECB-a su saopćili da ostaju čvrsto posvećeni mjerama monetarne politike kako bi se inflacija u srednjem roku stabilizovala na ciljanih 2%.
"Rat na Bliskom istoku stvara snažne inflatorne pritiske. Odluka o povećanju stopa za 25 baznih poena predstavlja odlučan odgovor u nizu scenarija koji mapiraju kako bi se ovaj energetski i geopolitički šok mogao razvijati i uticati na srednjoročne izglede eurozone", istakli su iz Evropske centralne banke.
Inflacija i ekonomski rast pod znakom upitnika
Prema novim osnovnim projekcijama stručnjaka Eurosistema, očekuje se da će ukupan inflacioni trend u eurozoni u prosjeku iznositi 3,0% u 2026. godini, 2,3% u 2027. godini, te 2,0% u 2028. godini.
Kada je riječ o baznoj inflaciji (iz koje su isključene cijene energije i hrane), prognozira se prosjek od 2,5% za 2026. i 2027. godinu, dok bi u 2028. godini trebala pasti na 2,2%.
U poređenju s martovskim procjenama, analitičari su revidirali projekciju inflacije naviše zbog skupljih energenata, što će se posljedično odraziti i na cijene hrane, robe i usluga.
Sa druge strane, projekcija ekonomskog rasta eurozone pretrpjela je reviziju naniže.
Sada se predviđa rast od svega 0,8% u 2026. godini, 1,2% u 2027. godini i 1,5% u 2028. godini, što odražava izraženiji uticaj rata na tržišta robe, realne prihode i povjerenje potrošača.
Šta odluka ECB-a znači za Bosnu i Hercegovinu?
Nakon novog rasta kamatnih stopa u eurozoni, postavlja se ključno pitanje – kako će se ovi globalni rezovi odraziti na domaće finansijsko tržište? Mišljenja domaćih stručnjaka su podijeljena.
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, istakao je u izjavi za "Nezavisne novine" da je odluka ECB-a bila očekivana s obzirom na to da je inflacija u EU prešla granicu od tri posto.
"Ta inflacija je u prvom redu prouzrokovana sukobom na Bliskom istoku, odnosno blokadom Hormuškog moreuza kroz koji prolazi četvrtina svjetske nafte, što dovodi do znatnog rasta cijena energenata, a u konačnici i poskupljenja u cijelom lancu proizvoda i usluga. Ipak, kada je riječ o BiH, ne očekujemo da će ova odluka ECB-a dovesti do bilo kakvih značajnijih promjena na domaćem finansijskom tržištu. Nismo dio EU, tako da se kamatne stope formiraju na lokalnom tržištu", objasnio je Ražanica.
Nasuprot njemu, ekonomista Admir Čavalić smatra da je prelijevanje rasta kamatnih stopa na Bosnu i Hercegovinu sasvim realan scenario.
"Povećanje kamatnih stopa na domaćem tržištu je moguće već tokom ove godine. To bi moglo imati negativne efekte na fizička lica u smislu pada potražnje za kreditima, ali i na našu privredu. To bi bio dodatni teret uz već postojeću energetsku krizu, jer destimuliše investicije i otežava kreditiranje. Nadamo se da situacija na globalnom tržištu neće dugo trajati, te da će Evropska centralna banka što prije krenuti s korekcijama nabolje", naglasio je Čavalić.
